Milerama

Ako je njemački arheolog Klaus Schmidt u pravu, hram u jugoistočnoj Turskoj, samo 35 km od sirijske granice, poznat kao Göbekli Tepe (trbušasti brijeg) mogao bi biti mjesto na kojem se doista rodila prva civilizacija.

Na lokalitetu je, naime, pronađen cijeli niz izrezbarenih i uglačenih kamenih krugova, popločenih podova i okruženih klupama. Svi krugovi napravljeni su od masivnih stupova u obliku slova T. Premda nisu tako veliki kao Stonehenge — najveći krug ima promjer od samo 30 metara, a najviši stupovi dosežu visinu od oko 5 metara — prva stvar koja zapanjuje jest čista količina. Dosad je iskopano četiri kruga, a radarsko pretraživanje tla otkriva bar još 15 do 20 krugova.

No najveće iznenađenje stiglo je kad je otkopano 50 stupova među kojima i dva koji su, prema datiranju uz pomoć C14, najstariji spomenici ikad pronađeni na svijetu. Taj je hram izgrađen prije 11 i pol tisuća godina — 7000 godina prije velikih piramida, više od 6000 godina prije Stonehengea. Da stvarimo stvari u malo jasniju perspektivu: ovaj je hram, po svemu sudeći, stariji od gline, pripitomljavanja životinja, pa čak i same poljoprivrede.

Baš zbog toga, Schmidt ima teoriju kako je upravo hram bio taj koji je doveo do stvaranja svih tih koncepata. Po njemu, rad na izgradnji hrama i njegovo kasnije održavanje natjerali su graditelje da potraže stabilne izvore hrane — počnu uzgajati biljke i pripitomljavati životinje. Tako bi hram u Göbekli Tepeu mogao biti mjesto na kojem se uopće izrodila civilizacija kakvu danas poznajemo.

Ta je teorija, doduše, potkopana činjenicom da na samom nalazištu nema nikakvih dokaza o svakodnevnom životu: nema ognjišta, a brijeg na kojem se hram nalazi nema ni vode. No, s druge strane, mora se priznati da se hram doista nalazi na mjestu — ili bar blizu mjesta na kojem su se sve te velike civilizacijske revolucije i odigravale. Genetske mape pokazuju da je žito pripitomljeno upravo u ovom području, nekoliko stoljeća nakon nastanka Göbekli Tepea. Prve pripitomljene svinje pojavile su se u istom tom području, prije kakvih 10 000 godina, a za još koju tisućicu tu se počelo izrađivati i glinene posude. Najstarije poznato neolitsko naselje, Çatalhöyük,nalazi se 450 km zapadno od Göbekli Tepea.

A sami stupovi doista su impresivni. Oko polovica dosad otkrivenih ima, naime, na sebi rezbarije. Uz nešto apstraktnih reljefa, najviše ih prikazuje razne životinje: divlje svinje, lavove, lisice, leoparde, kao i paukove, škorpione, zmije i lešinare. Istovremeno, mnogi od najvećih stupova izrezbareni su s rukama na kojima se jasno razaznaju ramena, laktovi i prsti, kao da se radi o ljudskim likovima bez glave. Sličan motiv pojavljuje se i na najvećem reljefu, na kojem lešinar sjedi nad bezglavim ljudskim likom.

Dosad je otkriveno manje od 5% nalazišta, a posebno je zanimljivo da su svi hramovi iznimno dobro očuvani. Ta očuvanost dijelom proizlazi iz zagonetnog kraja Göbekli Tepea: negdje oko 8000 pr.n.e., naime, cijeli je lokalitet zatrpan — po svemu sudeći namjerno i odjednom. Krugovi su postupno propadali — što su krugovi mlađi, to su i manji, govoreći ili o manjku resursa ili o manjku volje — cijelih tisuću godina, ali onda je, odjednom, netko odlučio završiti cijelu priču.

Po Schmidtu, radilo se o promjeni u načinu života — bregovi koji su bili tako privlačni za lovce nisu koristili poljoprivrednicima — koji je sa sobom donio i promjenu bogova. Je li se doista radilo o “pokapanju” starih bogova u korist novih ili nečem drugom, teško da ćemo ikad znati sa sigurnošću. Ali bez obzira na to, Göbekli Tepe ostaje doista impresivan.