Milerama » Teorija

Svi postovi iz kategorije: Teorija. Postovi su složeni po abecednom redu.

12.

Mar

(2008.)

Busted

Zezla sam si lijevu ruku, tako da ne mogu puno pisati. Umjesto pisanija, dakle, preporuke za teorijsko štivo…

Prvo za jedan, doduše dosta stari, ali meni osobno jako zanimljiv članak o Star Treku, razlici između Enterprisea i drugih ST serija, i subverzivnim potencijalima SF-a, u (i inače prilično zanimljivom) The Nation.

Drugo, TV Tropes Wiki, wiki-sajt koji prikuplja medijske trope (i klišeje). Zovu se “TV” jer su tako počeli, ali imaju i zbirke drugih tropa, između ostalog i onih koji se odnose na spekulativnu fikciju. Naravno, ima tu puno poznatih stvari, ali i puno zanimljivosti…

Treće, popis 100 naslova zbog kojih su se Amerikanci najčešće bunili u knjižnicama u razdoblju 1990-2000. Ne zato što se hoću rugati Amerima, već zato što ne volim kad bi ljudi micali knjige iz knjižnica, a i žanrovski je zanimljiv: od prvoplasiranog Alvina Schwartza, koji djeci prepričava strašne priče iz cijelog svijeta, preko neizbježnog Harryja Pottera na 7. mjestu i — što mi fakat nije jasno — Mosta za Terabithiju na 9., na popisu ima podosta SF-a.… Daj dalje!

30.

Apr

(2009.)

Čitanje i tolerancija

Ove godine sam na SFeraKonu držala predavanje o toleranciji o spekulativnoj fikciji. Moja kći je pak, zajedno sa svojom prijateljicom, držala predavanje o Sumraku koje, zahvaljujući ljubaznosti Zorana Krušvara, možete u cijelosti pronaći ovdje. Ali danas spominjem jednu drugu vrst tolerancije. Naime, žanr koji možda doživljava i najmanju dozu tolerancije jest — ljubić. I baš zbog toga, postoji jedan jako dobar sajt, pod imenom Smart Bitches, Trashy Books, koji se bavi ljubićima iz perspektive pameti. Žene koje stoje iza sajta napisale su nedavno knjigu zanimljivog naziva Beyond Heaving Bosoms. A promovirajući knjigu, navele su na sajtu sjajan popis od pet stvari koje niste znali o čitateljstvu ljubića, pa ga prenosim u cijelosti:

5. Pametne smo. Obrazovane smo. Održavamo konferencije na Princetonu, i imamo jednu od najboljih spisateljskih organizacija u nakladništvu. Nismo glupe.

4. NISMO vaša baka. Mlade smo i kužimo se u tehnologiju. Najveći pionir na području elektronskih knjiga? HQN. I nismo sve ŽENE.

3. Trošimo novac.… Daj dalje!

21.

Jul

(2008.)

Čovjek je pogodio suštinu teorije književnosti

Savršeno. Ali zbilja savršeno.… Daj dalje!

29.

Oct

(2008.)

Dolazi Elric!

Spomenula sam da sam prevodila, ali nisam precizirala što. E, pa, jedna od stvari kojima sam se bavila ovog ljeta bilo je i prevođenje jedne krasne stvari: Moorcockove serije o Elricu. Prvi tom ovog omnibus izdanja možete očekivati u izdanju Zagrebačke naklade negdje za Interliber, a u međuvremenu, za one koji možda nisu upoznati s likom i djelom Njegova Veličanstva Elrica, 428. cara Melnibonéa, ponavljam jedan stari članak s nekadašnjeg Futurinog sajta. Uživajte.

Laku noć, bjelokosi prinče

Michael Moorcock objavio je prošlog tjedna¹ da je konačno predao finalnu verziju rukopisa za posljednji i zadnji roman iz serijala o Elricu. Da, dobro ste pročitali: ako je vjerovati autoru, neće više biti romana o Elricu. Niti, kad smo već pri tome, o bilo kojem drugom avataru Vječitog junaka. Ako znate o čemu govorimo, izvadite pepeo i pozovite narikače. A ako ne znate, informirajte se.

Dakle, za one koji ne znaju — a vjerojatno ih ima podosta, budući da je Moorcock u Hrvata tragično neprevođen — Elric od Melnibonéa vjerojatno je najpoznatije od mnogih otjelovljenja Moorcockova Vječitog junaka, lika koji se, poput neke vrste anti-Artura, pojavljuje kad se za to pojavi potreba i spašava svijet, odnosno multiverzum.… Daj dalje!

10.

Oct

(2007.)

Feniks. Jeremija Feniks.

Znanstvena fantastika još nije umrla, a ka’ će, ne zna se…

Odgovarajući nedavno na pitanje o razlici između znanstvene fantastike i fantasyja, prisjetila sam se jedne stare teorije o tome kako je suštinska razlika između ta dva žanra u tome što je u fantasyju, u principu, krajnji cilj vraćanje statusa quo, dok je u znanstvenoj fantastici obično krajnja situacija po nečemu suštinski drugačija od početne, te je stoga ZF, uvjetno rečeno, “progresivan” žanr, dok je fantasy “regresivan”.

Na stranu grubost takvih podjela – jer naravno da iznimaka ima i s jedne i s druge strane – no, u biti, ima tu nečega. Ili je bar bilo preko nekoliko puta: na samim počecima povijesti žanra, ljudi kao što su Jules Verne ili H.G.W. doista su ukazivali na neke moguće smjerove razvoja, i, premda možda nisu izravno nadahnjivali znanstvenike i tehničare, jesu nudili vizije mogućeg progresa, a više od toga se od književnosti ne može ni tražiti.

Slična se stvar događala i kasnije: bez obzira na sve ideološke obojanosti koje su neminovno proizilazile iz hladnoratovskog Zeitgeista, ne mora se povlačiti čak ni Clarkeove zahodske upute da bi se uvidjelo kako su mogući smjerovi razvoja bili doista tu: svemirske postaje, povećana razina robotizacije, snaženje komunikacijske tehnologije.… Daj dalje!

4.

Nov

(2008.)

Fryeva oda slobodi jezika

"I linguify for a living." Stephen Fry

Stephen Fry je jedna posve iznimna osoba. Osim što je sjajan glumac, neobično duhovit čovjek i vrstan ljubitelj suvremene tehnologije¹ još je i bloger, i spada među one (relativno rijetke) ljude za koje mogu mirno reći da se ne slažem uvijek sa svime što kaže, ali nikad ne kaže ništa što nije argumentirano, civilizirano i suvislo. Zbog svega toga, redovno pratim njegov blog (link je uvijek na popisu desno), ali morala sam posebno izdvojiti najnoviji post, pravu pravcatu odu jeziku, uživanju u jeziku, i, last but not least, slobodi jezika kao živog entiteta koji se razvija na načine koji obično nisu svima dopadljivi, pa čak ni prihvatljivi.

I, premda nevoljko, moram priznati da se, na kraju balade, zapravo slažem s njim. Da, kao i Fry, nisam imuna na čistunske reakcije: ne mogu ni pobrojati koliko sam se puta iznervirala slušajući ljude koji govore “u vezi toga”², koliko puta sam si opsovala u bradu na pozive “pošaljite nam vaš odgovor”³.… Daj dalje!

6.

Dec

(2008.)

Ken MacLeod o budućnosti

"No SF writer to my knowledge has ever actually tackled in depth the possibility of a near-future world where the most annoying generation in history - mine - is still around in 2100 if not 3100." Ken MacLeod

Ovog puta vam dakle toplo preporučam da se odšećete do bloga Kena MacLeoda i pročitate njegov tekst o budućnosti. Jest da je prvenstveno usredotočen na sigurnost u kontekstu IT-a, ali doista vrijedi pogledati što čovjek govori: o budućnosti, o mogućim razvojima političke situacije, pa i o tome kako bi mogao izgledati neki budući SF, u usporedbi s onim kako izgleda današnji, a spominje i Neuromancera i svašta još. Tekst se zove All Your Firewalls Are Belong to Us.… Daj dalje!

19.

May

(2008.)

Književni kurioziteti

Malo zabave za ljubitelje književnosti…

Kao prvo, Vlak niotkuda, roman Michela Thalera. Roman nije loš, ali spominjem ga iz sasvim drugog razloga: cijeli roman, dug 233 stranice, napisan je bez i jednog glagola. Ozbiljno. I sve se kuži, što je najbolje. Literarni eksperiment ili dosjetka? Ili samo akademsko mahanje perom pera radi? Vjerojatno ovo posljednje, jer je čovjek koji ga je napisao, pravim imenom Michel Dansel, doktor književnosti, a umjesto promocije romana održao je sprovod za glagol, nazivajući ga “osvajačem, diktatorom, i uzurpatorom književnosti.” Osim toga, tip je izrazito ogorčen na cijeli ljudski rod. Optuživali su ga za mizoginiju, no mora se reći, njemu su i muškarci i žene koje susrećemo u vlaku uglavnom — kreteni. Napisan je još 2004., ali eto, spominjem ga sad jer mi je sad dopao šaka… a i podsjetio me na drugi poznati (i nešto lakše probavljiv) eksperiment u autorestrikciji.

Ne znam jeste li to znali, naime, ali roman Gadsby Ernesta Vincenta Wrighta napisan je bez i jednog jedinog slova “e”.… Daj dalje!

15.

Mar

(2008.)

Kralj je mrtav, živio kralj

Za Martovske ide, izvlačim iz naftalina tekst koji je izašao još davne 2001. godine u časopisu Op.A. , pod, za današnji dan vrlo prigodnim, naslovom Kralj je mrtav, živio kralj. No, ne bojte se: zapravo se radi o razglabanju o ovisnosti o nastavcima…¹

Naslov bi, doduše, mogao biti i “Miriše na još”, ili recimo “Marisol uzvraća udarac”. Ili “Tajna Roberta Jordana”. Kako god okrenuli, kako god to nazvali, ljudska potreba da se vrte u istom krugu, prateći iste junake, u manje-više istim okolnostima, jedan je od glavnih izvora žanrovske lukrativnosti – i ne samo toga.

_________________________________

Tekst je blago redigiran u odnosu na tiskano izdanje. [↩]

… Daj dalje!

7.

Apr

(2008.)

Lectomania!

U seriji obnavljanja zaboravljenih članaka iz časopisa Op.A., evo i trećeg nastavka o ovisnostima. Ovaj put o jednoj koju jako dobro razumijemo: ovisnost o čitanju.

Jeste li ovisnik o čitanju?

Pažljivo pročitajte ove tvrdnje i pokušajte iskreno odgovoriti koliko se od njih odnosi i na vas.

Ponekad čitam kad sam u depresiji, ili da si poboljšam raspoloženje.
Zna mi se dogoditi da pročitam knjigu (ili više njih) u jednom danu.
Čitam brzo, i često «gutam» knjige.
Ponekad čitam rano ujutro, ili prije nego što krenem na posao.
Ponekad skrivam knjige na neočekivana mjesta u nadi da ih nitko od moje obitelji neće pronaći.
Ponekad zbog čitanja izbjegavam prijateljske ili obiteljske obaveze.
Kad gledam filmove u kinu ili na televiziji, u glavi popravljam dijaloge.
Ne mogu se dobro zabavljati ako pri sebi nemam bar jednu knjigu.
Na tulumima se često povučem u stranu i čitam.
Zbog čitanja se družim s ljudima koje inače ne bih ni upoznao/la.
Ponekad zanemarim kućanske poslove ili osobnu higijenu samo da završim čitanje knjge.

… Daj dalje!

30.

Aug

(2007.)

Mary Shelley

30.kolovoza 1797., prije točno 210 godina, rodila se Mary Wollstonecraft Godwin, kasnije poznatija kao Mary Shelley.

Majka joj je bila Mary Wollstonecraft, žena koja je napisala Obrazloženje ženskih prava i jedna od prvih feministica. Majka i kćer nisu se, nažalost, nikad upoznale, jer je Mary Wollstonecraft zbog sepse ostatka posteljice umrla dva tjedna nakon poroda.

Otac joj je bio William Godwin, filozof i novinar, radikal, praotac anarhizma i autor romana Pustolovine Caleba Williamsa, najstarijeg krimića.

Mary Shelley je, naravno, autorica Frankensteina. Rjeđe se spominje činjenica da je, osim Frankensteina, napisala još šest romana, među kojima je i jedna od prvih post-apokaliptičnih priča, The Last Man.

Osim toga, poznata je po dugoj vezi s Percyjem Bysshem Shelleyjem, s kojim je imala četvero djece, premda je samo jedno preživjelo. Vezu su započeli 1812., a vjenčali su se 1816. Nakon njegove nesretne smrti 1822., Mary Shelley nije se nikad ponovno udala, premda su je prosili mnogi, uključujući tu i Howarda Payna i Prospera Merimeea.… Daj dalje!

25.

Aug

(2007.)

O definiciji znanstvene fantastike

Upozorenje: ovo je dugačak, teorijski tekst. Vjerojatno će većini čitatelja biti užasno dosadan. Ne ispričavam se, samo upozoravam.

Gotovo neizbježno, kad god se potegne pitanje definicije znanstvene fantastike, velik dio sudionika u raspravi paralelno poteže i drugo pitanje: je li definicija uopće potrebna? I, ako jest, nije li dovoljna ona koju je predložio Damon Knight i koja još uvijek stoji u FAQ-u rec.arts.sf-a. A Knight je rekao: “znanstvena fantastika je ono na što pokazujemo kad to izgovorimo”. Postoji i još ciničnija verzija, Normana Spinrada, po kojoj je “znanstvena fantastika sve ono što se objavi kao znanstvena fantastika“.

Istina je, naravno, da je u mnogim kontekstima takva definicija i više nego dovoljna. Ako promatramo žanrovsku književnost kao književnost usmjerenu (prvenstveno, ili iznad svega) prema određenim čitateljskim očekivanjima, možemo se poslužiti i definicijom koju je predložio Michael Xavier Maelstrom: “žanrovska su djela ona koja zanimaju ljubitelje žanra“. Sve ove tri definicije imaju neke zajedničke osobine, među kojima nije zanemariv koncept da je određivanje granica žanra, odnosno njegovo definiranje, zapravo obično mlaćenje prazne slame.… Daj dalje!

11.

Nov

(2008.)

Osuvremenjeni klasici

Na Something Awful sajtu raspravljalo se o tome kako bi klasici izgledali da su nastali danas. Dakle, kad ih se ne bi objavljivalo u onim uštogljenim izdanjima s klasičnim slikama, već da se Dostojevski i ostala bratija moraju boriti s najnovijim Danom Brownom za pozornost publike. Neka rješenja baš i nisu neka, ali neka su prekrasna. Uostalom, pogledajte sami:

Ako vas zanimaju sve slike, možete ih pogledati ovdje.

(Hvala Goranu koji mi je dojavio!)… Daj dalje!

17.

Sep

(2010.)

Petkovski internet

Miješana salata

Internet je velik. Naprosto ne možete povjerovati kako silno, ogromno, nevjerojatno velik. Zato je ponekad teško pohvatati sve zanimljive stvari, pa eto, petak je i ako samo čekate vikend, evo nekoliko linkova koji vam možda prikrate vrijeme.

Rachel Bloom konačno se uspjela sastati s Rayem Bradburyjem. Ako ne znate zašto je to vijest, pogledajte ovaj video.

Nacionalni pomorski muzej Britanije dodijelio je svoje godišnje nagrade za najbolje astronomske fotografije. Sve ih možete vidjeti ovdje. Fotka na početku rad je čovjeka koji je dobio titulu astronomskog fotografa godine, Toma Lowea.

Dok Scalzija nije bilo, jedan od gostujućih blogera na Whatever, Brandon Sanderson, napisao je, između ostaloga, esej pod nazivom “Postmodernizam u fantasyju“. No, Jeff Vander Meer se nije baš složio s njim, pa je napisao i vlastiti odgovor, pod naslovom “Postmodernizam u fantasyju: ispravak“. Oba eseja — i rasprave pod njima — su jako zanimljive, a možda za koji dan i ja budem imala odgovor na odgovore… dotle, proučite, dakle, što misle ova dvojica.… Daj dalje!

21.

Sep

(2009.)

Posebne i čudne stvari

Tko su ti čudni ljudi, i čemu sve to?

U zadnjih nekoliko dana dogodile su se dvije neobično podudarne stvari. Kao prvo, nakon što je Kim Stanley Robinson u New Scientistu iznio mišljenje kako je područje SF-a trenutno jedan od najboljih dijelova britanske književnosti, te ustvrdio da su bar tri ili četiri nagrade Booker u zadnjih deset godina trebale otići nepravedno zanemarenim djelima žanrovske književnosti, u Guardianu su se suci Bookerova žirija branili prvenstveno – neznanjem, tvrdeći kako oni nisu, siročići, SF-a ni vidjeli ni znali da postoji, te ga zato nisu ni nagrađivali.

A onda je Jagna Pogačnik u Jutarnjem listu objavila prikaz romana Rade Jarka Strašni, i usput nonšalantno ustvrdila kako hrvatski SF doduše ima “brojne poklonike, nekoliko biblioteka, ali ne i bogzna kako bogatu vlastitu tradiciju”.

Što je svakome tko je potrošio trideset sekundi na guglanje – ne neko akademskije istraživanje, pazite, već samo guglanje – izjava koja je prošla kroz smiješno pa nastavila veselo dalje, sveudilj mašući crvenom kariranom maramicom i hvatajući bus za nevjerojatno.… Daj dalje!

26.

Mar

(2008.)

Što nas tjera putem pera

I opet jedan malo stariji tekst, koji se na određeni način nastavlja na onaj o ovisnosti o nastavcima. No, ovog puta, radi se o ovisnosti o pisanju… Kao i onaj prije, tekst je izvorno izašao u časopisu Op.A., i samo je blago redigiran zbog stvari koje su se u međuvremenu dogodile.

Pisci su kao lake žene: prvo pišu za vlastito zadovoljstvo, zatim za zadovoljstvo drugih, i konačno za novac. Premda će se neki pisci možda i pobuniti protiv ovakvog opisa¹ , on može prilično dobro poslužiti kad se raspravlja o jednoj od čudnijih i zanemarenijih bolesti našega doba – skribomaniji.

_________________________________

osobito oni koji još nisu došli do stadija “za novac” [↩]

… Daj dalje!

4.

Apr

(2008.)

Teorija o teoriji

Znam da je bavljenje teorijom manje popularno od bavljenja praksom, no, svejedno, nije zgorega spomenuti da poziva za teoriju također ima, a kako internet polako ali sigurno osvaja i akademske krugove, postaje sve lakše sudjelovati i u njima, ili bar okušati sreću. Pa, zato, nekoliko poziva koji bi mogli zanimati teoretičare:

Utopian Studies
Poseban broj Utopian Studies bit će posvećen Octaviji Butler (1947.-2006.) i njenom stalnom propitivanju ljudskog potencijala. Traže se prethodno neobjavljeni radovi koji se bave utopijskim i distopijskim temama u bilo kojem njenom djelu. Multidisciplinarna analiza i teorijski pristup bit će toplo pozdravljeni, a razmatrat će se i komparativni eseji i reminiscencije.
Rok za slanje dovršenih radova je 1. kolovoz 2008.
Upiti i radovi šalju se na sljedeće adrese:
Claire Curtis (CurtisC(at)cofc.edu)
ili
Toby Widdicombe (afrtw(at)uaa.alaska.edu).
Editor, “Utopian Studies”
University of Alaska Anchorage
3211 Providence Drive
Anchorage, AK 99508
Više o časopisu možete pročitati ovdje.

Ars Elektronika 2008Caka je ovdje što se radi o predavanjima koja bi trebalo održati uživo u San Franciscu, između 25.… Daj dalje!

18.

Nov

(2008.)

Tisuću godina romana

Prije ravno 1000 godina, u ranom 11. stoljeću, japanska plemkinja po imenu Murasaki Shikibu napisala je djelo koje se danas smatra prvim romanom, Priču o Genđiju odnosno, na originalu, Genji monogatari.

Glavni junak priče, Genđi, je sin cara i njegove najdraže konkubine Kiricubo. Od rođenja mu je prorečena sjajna budućnost, ali mu majka umire vrlo rano, izmučena dvorskom ljubomorom i spletkama. Ostavši bez potpore na dvoru, Genđi postaje običan građanin i član ne-carskog klana.

Genđi odrasta u neobično lijepog i nadarenog mladića, no careva nova supruga Kokiden i njena obitelj i dalje ga se boje. U prvom dijelu priče, pratimo Genđija u raznim, uglavnom nesretnim ljubavnim pothvatima, sve do ugovorenog vjenčanja, rođenja sina, i otkrića mlade djevojke Murasaki, koja ga podsjeća na njegovu prvu ljubav, carevu konkubinu navodno vrlo sličnu Genđijevoj majci, gospu Fuđicubo. Osim što odvodi Murasaki u svoju kuću kako bi je odgojio u savršenu ženu, Genđi se potajno sastaje i sa samom Fuđicubo, koja s njime dobiva dijete.… Daj dalje!

20.

Feb

(2009.)

Ženski studiji

Centar za ženske studije otvorio je poziv za upis u proljetni semestar svoga obrazovnog programa. Evo što se nudi:

Centar za ženske studije organizira proljetni, specijalistički ženskostudijski program u razdoblju od ožujka do lipnja 2009.

Program je namijenjen polaznicama koje su zainteresirane produbiti svoja znanja, a uključit će aktivan studijsko-istraživački i/ili kreativno-umjetnički rad polaznica uz stručno mentorstvo voditeljica. Program nudi module/kolegije iz ženskih ljudskih prava i prava seksualnih manjina i područja kulturalnih teorija i umjetničkih praksi unutar pet zasebnih modula/kolegija:

Ženska pravna klinika,

Upoznavanje s lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim identitetima i aktivizmom,

Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole,

Izvedbom prema (vlastitom) tijelu te

Glumom do vlastitog glasa.

Program će trajati od ožujka do lipnja 2009. godine prema zajednički dogovorenom rasporedu koji će slijediti dinamiku rada primjerenu mentorskom radu s malom grupom polaznica.

Ovaj program predstavlja oblik neformalnog obrazovanja, a po završetku istoga polaznice dobivaju uvjerenje Centra za ženske studije o završenom programu.

To je onaj službeni dio. Ja sad dodajem osobnu preporuku za kolegij “Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole”, koji se bavi kreativnim procesom u kontekstu ženskog, a vodi ga Nataša Govedić.… Daj dalje!