Milerama » književnost

12 dana čudovišta

Web sajt Weird Fiction Review, koji se, nikad ne biste pogodili, bavi uvrnutom beletristikom, sudjelujena Međunarodnoj konferenciji o fantastičnom u umjetnosti — inače akademskoj konferenciji koja se svake godine održava u Orlandu — odnosno, na konferenciji sudjeluje dvoje urednika WFR-a, Ann i Jeff VanderMeer. No, povodom toga, WFR odlučio je i na sajtu proglasiti “12 dana čudovišta”, i spremili su zbilja fantastičan program, s intervjuima, pričama i raznim drugim stvarima.

Cijeli program proučite ovdje, a ja posebno preporučam zbirku eseja, također pod uredničkom palicom Jeffa VanderMeera, Monstrous Creatures, koju možete besplatno skinuti u pdf-u, no morate požuriti, jer je besplatna samo ovaj tjedan.

… Daj dalje!

32 kratke priče, a nisu ni o Glennu Gouldu

Internetska digitalna knjižara All Romance, koja se, kao što joj samo ime kaže, bavi prvenstveno ljubićima, trenutno ima vrlo zanimljivo natjecanje. U igri su, dakle, kao što ste skužili po naslovu¹ , 32 kratke priče, kojima je zajedničko to što spadaju u podžanr tzv. paranormalnog ljubića, dakle uključuju u sebi vampire, vukodlake, i druga slična bića. Caka je u tome što je natječaj organiziran po principu turnira, to jest, priče su organizirane u parove, a u sljedeći će krug proći samo one priče koje uspiju pobijediti svoje izravne protivnice.

Dakle, ako nekoga zanima ta tematika, odšećite se do All Romance, pročitajte priče, i odaberite svoje favorite. Sajt zahtijeva registraciju, ali je ona besplatna i bezbolna — nećete dobivati nikakve spamove ni slične gluposti. Zauzvrat ćete pak, dobiti 32 kratke priče

_________________________________

a ako vam referenca nije jasna, kliknite ovdje pa se obrazujte [↩]

Daj dalje!

Agatha Christie

Na današnji dan, 15. rujna 1890. godine — prije točno 120 godina — rodila se dama Agahta Christie, jedna od najslavnijih spisateljica svih vremena, čiju je prodaju od preko četiri milijarde knjiga nadmašila jedino Biblija. Čak se i Shakespeare može sakriti pred njom, jer je — kaže UNESCO — dama Agatha autor koji ima najviše prijevoda, s više od 103 jezika. Istovremeno, njezin kazališni komad Mišolovka drži rekord kao najigranija predstava svih vremena: krenula je 25. studenog 1952. godine, i, nakon više od 23 tisuće predstava, još uvijek igra na istom mjestu, u kazalištu Ambassadors u Londonu.

Agatha Mary Clarissa Miller rodila se u Torquayu, u obitelji američkog burzovnog mešetara i britanke Margaret Boehmer, kao najmlađe od troje djece. Agatha je samu sebe naučila čitati već s pet godina, i vrlo je rano počela svojoj obitelji izvoditi dramolete. Kad joj je bilo jedanaest godina, umro joj je otac, što ju je još više zbližilo s majkom, i njih dvije — jer stariji brat i sestra bili su više od deset godina stariji, i već samostalni — počele su putovati, što će se kasnije razviti u jednu od velikih ljubavi Christienog života.… Daj dalje!

Ako nemate što raditi ovaj vikend…

… možete, na primjer, posjetiti Anarhistički sajam knjiga, koji se održava od petka do nedjelje, u galeriji Nova, Teslina 7, u dvorištu.… Daj dalje!

Amanda Quick: The Third Circle

Evo, kao što sam neki dan obećala, krećem s prikazima knjiga iz onog knjiškog mema.

Amanda Quick jedan je od mnogih pseudonima kojima se služi uspješna i produktivna autorica Jayne Ann Krentz. Ako vam to ime zvuči poznato a ne čitate ljubiće, možda ste ga vidjeli u mojim postovima u MiRoReMo-u, jer je uredila jedno od bitnih teorijskih djela u žanru, Dangerous Men and Adventurous Women. Kao Amanda Quick, pak, piše povijesne ljubiće koji u sebi uključuju elemente fantasyja i krimića. Ako vam to zvuči kao da je previše, moram reći, u ovom slučaju se varate.

Treći krug počinje s provalom. Provalnica je Leona Hewitt¹ , a provaljuje u kuću lorda Delbridgea u potrazi za kristalom koji je dugo pripadao njenoj obitelji. Kristali su, u svijetu Trećeg kruga, neka vrsta provodnika za psihičku energiju, pod uvjetom, naravno, da ih znate i možete koristiti – što je relativno rijetka sposobnost, a viđa se samo kod žena.

No, problemi počinju gotovo odmah, jer umjesto kristala, glavna junakinja pronalazi i mrtvo tijelo, a i čovjeka nad njim, koji možda jest, a možda i nije ubojica – ali gotovo je sigurno da će vrlo brzo umrijeti, jer je pronašao kristal zaštićen otrovnim plinom i nenamjerno ga se nagutao.… Daj dalje!

Ann Jacobs: Gates of Hell

Kad sam krenula u MiRoReMo, jedna od stvari koju sam si postavila kao pravilo bila je da ću pokušati proći kroz što je više moguće različitih podžanrova, kako bih stekla širu predodžbu o žanru. Bez obzira na to, varala sam i krenula od podžanrova koje poznajem i koji su mi dragi — ok, od povijesnih ljubića — no, u svoju obranu moram isto tako reći da su povijesni ljubići još uvijek jedan do najraširenijih podžanrova, uz eventualnu konkurenciju samo iz novog vala paranormalnih ljubića koji često prekoračuju žanr i ulaze u urban fantasy. Naprosto, neki žanrovi koji su nekad bili vrlo popularni — recimo vikinški ljubić¹ — danas su u padu ili su gotovo iščezli. Western ljubić, koji je oduvijek prvenstveno ovisio samo o američkom tržištu, u tolikim je problemima da neke pripadnice američkog dijela romlanda provode akciju za revitalizaciju podžanra, dok je “doktorski ljubić”² naprosto do kraja iščeznuo, s povremenim rijetkim pojavljivanjima utopljenim u druge suvremene (contemporary) ljubiće.… Daj dalje!

Bal vampira

Za slučaj da nekoga zanima, ove subote bit ću u Rijeci, u knjižari Filodrammatica, gdje ću zajedno sa Zoranom Krušvarom i Davorom Šišovićem pričuckati o vampirima. A da bi sve skupa izgledalo ljepše, evo i pozivnice:

… Daj dalje!

Besplatni online roman

Vjerojatno znate da se meni sviđa ideja besplatnih online romana u nastavcima. Zato danas preporučam jedan baš takav, roman The Girl Who Circumnavigated Fairyland in a Ship of Her Own Making, koji je napisala Cathrynne M. Valente. Za nestrpljive, ne brinite, roman je izlazio ponedjeljcima ali sad je završen, tako da ga možete pročitati u cijelosti. Pa, uživajte.… Daj dalje!

Besramna samohvala i druge servisne informacije

Dakle, prvo ono meni najzanimljivije: dobila sam, naime, još jednu nagradu, i to ovog puta, prevodilačku. Nagradu sam dobila u sklopu 14. međunarodnog susreta izdavača Put u središte Europe, za prijevod vrlo zanimljive knjige francuskog pisca François-Régisa Bastidea, Čovjek koji je čeznuo za dalekom ljubavi. Izašla u izdanju Naklade Zoro, knjiga je vrlo zanimljiva, a na određeni način moglo bi je se svrstati i u žanr¹ , jer govori o svijetu u kojem je Istra samostalno kraljevstvo s prijestolnicom u Pazinu. Diplomatske zavrzlame (a Bastide je i sam bio član francuskog diplomatskog kora, pa zna što priča) kombinirane su ovdje s ljubavnom pričom u mješavinu koja će biti zanimljiva mnogima, a pogotovo nama koji smo jedan dio opisanih događaja zapravo doživjeli, iako možda u ponešto drugačijem obliku.

Drugo, što je na granici samohvale i servisnih informacija: sutra ću, naime, gostovati na Macanovoj fantastičnoj (m)učionici, koja se od 21.00 do 23.00 sata održava u prostorijama SFere, a upad je 10 kn.… Daj dalje!

Blog turneja: razgovor s Irenom Rašeta

Kao što sam već pisala, dvije naše mlade spisateljice, Ivana D. Horvatinčić i Irena Rašeta, trenutno su na blog turneji. Nakon razgovora s Ivanom, tako, stiže i razgovor s Ire, autoricom zbirke pripovjedaka pod naslovom Cabrón.

Milena: Cabróna je nakladnik najavio kao “žanrovski pravovjernu” zbirku. No, po mome, nije baš sasvim žanrovski pravovjeran… Ima nekih priča koje su puno više “spekulativna fikcija” nego čista ZF. Što ti misliš o tome? Razmišljaš li uopće o žanru kad pišeš?

Irena Rašeta: Mene zapravo zanima općenito žanr, fantastika kakva god ona bila. Ja jesam SF naci kad je riječ o čitanju, ali za pisanje se prilagodim, ovisno o potrebama.

MB: U tvom pisanju se primjećuje i dosta hispanofonih utjecaja…

IR: Tu nije bilo pomoći Studirala sam hispanistiku i jako sam zaljubljena u latinskoameričku književnost i teme. Neka vrsta profesionalne deformacije.

MB: Osim toga, moram reći da sam uočila kako jako voliš motive pijeska i/ili blata. To je neki svjestan odabir ili je slučajno?… Daj dalje!

Blog turneja: razgovor s Ivanom D. Horvatinčić

Možda znate, a možda i ne znate: dvije mlade spisateljice, Irena Rašeta i Ivana D. Horvatinčić, provode prvu blog-turneju u Hrvata, gostujući na raznim mrežnim mjestima kako bi promovirale svoje knjige. Detalje o blog-turneji možete pronaći na Ireninom i Ivaninom blogu.

Ivana D. Horvatinčić pripadnica je “generacije 21″, najnovijeg izdanka bogate tradicije hrvatske spekulativne fikcije. A doista je dijete 21. stoljeća: objavljivati je počela 2006. godine, u Vampirskim pričama, a prvu je nagradu dobila već 2007., za priču “Post mortem” objavljenu u zbirci priča o starim bogovima. Sljedeće godine opet je ulovila jednu nagradu, za priču “Reminiscencije oženjenog vilenjaka” iz istrakonske zbirke “Dobar ulov”. Ove godine, pak, umjesto da krene u pohod na još jednu nagradu, posvetila se pisanju romana, i dovršila ga je na vrijeme da izađe za Interliber.

Roman Pegazari povezuje naš svijet s drugim, Eponijom, gdje neprestano ratuju Plavi i Bijeli, dok pegazari iz naslova pokušavaju koliko god mogu održati mir. Upravo u tom svijetu u jednom se trenutku nalazi glavna junakinja romana, inače djevojka koja se tek preselila iz većeg u manji grad i teško izlazi na kraj s tom promjenom.… Daj dalje!

Bomba u romlandu

Iako ovo nije prikaz ljubića, ipak je dio MiRoReMo-a, a mislim da je i zanimljivo. Naime, trenutno je cijeli romland (da, ljubićka zajednica na internetu je toliko jaka i široka da imaju i naziv za sebe) zaokupljen raspravom o kontroverznom potezu koji je povukao Harlequin, inače najjači nakladnik u svijetu ljubića.

Evo što se dogodilo: iako Harlequin financijski stoji jako dobro, kompanija koja im je vlasnik, Torstar, ima i te kakvih financijskih problema. Zapamtite ovu činjenicu, pa idemo dalje.

U posljednjih mjesec dana, Harlequin je napravio dvije nove poslovne jedinice: prva je Carina Press, isključivo elektronski nakladnik, za kojeg su doveli nekadašnju urednicu iz Samhaina¹ i objavili da su otvoreni za rukopise. Najava je izazvala donekle podijeljene reakcije, jer su a) ponudili nešto manje tantijeme nego što to čine drugi e-nakladnici, b) naglasili da neće davati nikakve predujme, te c) odlučili striktno odijeliti Carinu od Harlequina u brendingu, što znači da Carinini autori neće postati “Harlequinovi autori”².… Daj dalje!

Bomba u romlandu, part deux

Kao što sam već pisala, posljednjih tjedan dana cijeli ljubićki internet bruji i zuji samo o Harlequinovom novom potezu, nakladi “Horizons” koja je zapravo samo bezobrazan pokušaj da se iz nadobudnih pisaca koji ne mogu drugačije objaviti roman izmuze što više para. (Ako niste proučavali detalje, reći ću samo ovoliko: Horizons naplaćuje da se knjiga objavi, i onda autorima velikodušno isplaćuje tantijeme u iznosu od 50%. Sapienti sat.)

Prvo i najbrže reagirala je udruga RWA, izdavši priopćenje kojim su Harlequinu otvoreno rekli da su se tim potezom svrstali u obične vanity publishere, te da kao takvi neće više biti priznati. I, da, RWA je najveća autorska udruga u svijetu, no i Harlequin je najveći izdavač ljubića u svijetu, tako da su se mnogi pitali tko je u ovom okršaju veća faca i tko više treba koga. (Cijelo priopćenje, kao i neke vrlo zanimljive komentare, možete pronaći ovdje.)

A onda, između četvrtka i petka, dogodilo se još nešto silno zanimljivo: reagirale su još dvije udruge: Mystery Writers of America, koji su Harlequinu dali rok do 15.… Daj dalje!

Budućnost nakladništva

… nije jednostavna. Ali bar su u Penguinu to shvatili.

Nađeno na Boingboingu.… Daj dalje!

Busted

Zezla sam si lijevu ruku, tako da ne mogu puno pisati. Umjesto pisanija, dakle, preporuke za teorijsko štivo…

Prvo za jedan, doduše dosta stari, ali meni osobno jako zanimljiv članak o Star Treku, razlici između Enterprisea i drugih ST serija, i subverzivnim potencijalima SF-a, u (i inače prilično zanimljivom) The Nation.

Drugo, TV Tropes Wiki, wiki-sajt koji prikuplja medijske trope (i klišeje). Zovu se “TV” jer su tako počeli, ali imaju i zbirke drugih tropa, između ostalog i onih koji se odnose na spekulativnu fikciju. Naravno, ima tu puno poznatih stvari, ali i puno zanimljivosti…

Treće, popis 100 naslova zbog kojih su se Amerikanci najčešće bunili u knjižnicama u razdoblju 1990-2000. Ne zato što se hoću rugati Amerima, već zato što ne volim kad bi ljudi micali knjige iz knjižnica, a i žanrovski je zanimljiv: od prvoplasiranog Alvina Schwartza, koji djeci prepričava strašne priče iz cijelog svijeta, preko neizbježnog Harryja Pottera na 7. mjestu i — što mi fakat nije jasno — Mosta za Terabithiju na 9., na popisu ima podosta SF-a.… Daj dalje!

Cassandra Clare: Clockwork Angel

Ufff. Moram priznati, triput sam započinjala ovaj prikaz, i triput sam brisala početke. Što ne znači da je knjiga loša. Samo da mi je bilo malo teško pronaći odgovarajući pristup. Evo zašto…

Kao prvo, Mehanički anđeo je, zapravo, YA, ili tu negdje – protagonisti su mu 16- i 17-godišnjaci. Što nije samo po sebi problem, ali ja zapravo baš nisam neki ljubitelj YA literature¹ . Također, prva je knjiga u seriji, a druge dvije još nisu izašle, i neće tako skoro. Kako je moja TBR-hrpa ohoho-visoka, obično u takvim slučajevima knjige spremim na stranu i čekam da se pojave svi nastavci, ali eto, ovdje sam se odlučila i pregrizla.

Konačno, Anđeo je jedna od mnogih knjiga naslonjenih na steampunk modu, koja je trenutno u uzlazu, a Cassandra Clare inače piše urbani fantasy, pa nisam bila sasvim sigurna je li ovo samo pokušaj da se ušićari nešto na trenutnoj rastućoj ljubavi prema viktorijani. Kao i svaka moda, i steampunk-pomama ima svojih pozitivnih i svojih negativnih strana.… Daj dalje!

China Miéville: The City & the City

Ovo je knjiga koju je trebao napisati netko s Balkana.

Započinjući roman The City & the City Chine Miévilla, moram priznati da sam imala određene zadrške. Ne zato što ne bih imala povjerenja u Miévilla kao autora: pročitala sam dobar dio njegova opusa, i znam da čovjek zna pisati, a ujedno se radi i o autoru s kojim se u velikoj mjeri slažem i politički¹. Bez obzira na to, oklijevala sam, jer, eto, svatko ima svoje predrasude, a moje su, u ovom slučaju, bile pogonjene gorkim iskustvom. Da, Miéville nije autor kod kojeg bi se načelno trebalo bojati bezobzirne imperijalističke aproprijacije u pisanju Drugog, no situacije ovdje na Balkanu² naprosto su povijesno takve — ružne i komplicirane — da mi lokalci volimo vjerovati kako je to sve skupa jednostavno previše složeno da bi netko s civiliziranog Zapada, tko nema iskustva mijenjanja država bar jednom po generaciji³ , mogao makar početi shvaćati o čemu se radi.

Ali China Miéville me iznenadio, istovremeno i ugodno i neugodno.… Daj dalje!

Čovjek je pogodio suštinu teorije književnosti

Savršeno. Ali zbilja savršeno.… Daj dalje!

Dani MJZ

Od sutra, 26.11., počinju drugi Dani Marije Jurić Zagorke. Evo malo o programu:

Dani se otvaraju projekcijom dokumentarno-igranog filma Zagorka, redateljice Biljane Čakić Veselič u KIC-u, 26. studenog u 19 sati.

Središnji dio ovogodišnjih dana je znanstveni skup u suorganizaciji Centra za ženske studije i Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem će se prvog dana (petak, 28. studenog) predstaviti rezultati novih književnokritičkih istraživanja o Zagorki, dok će drugi dan skupa (subota, 29. studenog) biti posvećen temi Feminizam i popularna kultura, na tragu Zagorkinog novinarskog djelovanja kao urednice ženskih časopisa.

Tu se sad opet ja ubacujem, da napomenem kako ću u subotu, negdje između 12.00 i 14.00 sati, govoriti i ja, i to na temu prikaza žena u kriminalističkim pričama, a istog dana govorit će i Igor Marković, na temu alternativnih heroina u opusu Tatjane Jambrišak. Pa, koga zanima, nek’ izvoli!

A ima još zanimljivih stvari:

Skup se održava u Novinarskom domu u Zagrebu, gdje će u pauzi, u petak u 12h, biti promoviran i zbornik radova s prošlogodišnjeg vrlo uspješnog znanstvenog skupa, naslovljen Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke (urednice Maša Grdešić i Slavica Jakobović Fribec).
… Daj dalje!

Dani snijega

U sklopu steampunk tjedna na Milerami, evo jednog malog priloga za čitanje: priča “Dani snijega”, izvorno objavljena u Ubiqu broj 2, 2008. godine.

Veliki žrec Laetano pokušavao se udubiti u skicu govora koji će održati pred Vijećem gradova, ali nije se mogao skoncentrirati. Zvuci s trga previše su ga dekoncentrirali.

Dosta je čini! Čini ne čini! vikali su. Već satima. Već danima. I neće prestati do sastanka Vijeća, znao je.

Konačno, odustao je od pokušaja pisanja i prišao prozoru. Oslikani prozori tornja donekle su ga štitili od vanjskih pogleda, a već se i sumračilo. Ipak, bio je oprezan i stao ukoso od stakla.

Ne tako davno, i on je tako stajao na Trgu Selepovom i vikao. A kad bi spazili nekoga iza oslikanih prozora tornja, bacali su kamenje.

Samo što je njihovo skandiranje bilo drugačije.

Dajte nam čini! Činimo čini!

To je bio njihov povik. A “ne tako davno”, shvatio je, bilo je prije nešto više od četiri stoljeća.

Počeo je padati snijeg.… Daj dalje!

Dolazi Dubravka Ugrešić

U organizaciji Centra za ženske studije, u Zagrebu će gostovati Dubravka Ugrešić. U prostorijama Centra, na Dolcu 8, u petak, 11. prosinca, u 12 sati, bit će organiziran razgovor koji će voditi Jasmina Lukić, članica Centra i pročelnica Odsjeka za rodne studije na CEU u Budimpešti. No, zbog velikog interesa, potrebno je unaprijed najaviti dolazak na susret. Zato, ako želite razgovarati s Dubravkom Ugrešić, potvrdite taj interes tako što ćete do 9. prosinca (srijeda!) poslati mail na adresu zenstud@zamir.net.… Daj dalje!

GR: Cecilia Grant: A Lady Awakened

A Lady Awakened by Cecilia Grant

My rating: 4 of 5 stars

Povijesni ljubić kakav niste očekivali. Probuđena dama je, na svoj način, sjajna knjiga; bila sam u iskušenju da joj dam pet zvjezdica, a to mi se ne događa često.

U moru povijesnih ljubića, ovaj se, naime, izdvaja po mnogočemu. Kao prvo, rješava se brojnih klišeja u odnosu na seks, i čarobne moći Junačkoga Pimpača. Dama iz naslova, Martha, neočekivano se nakon samo deset mjeseci braka nađe kao udovica, bez djeteta, zbog čega joj prijeti gubitak imanja. Da bi to izbjegla, odlučuje platiti novopridošlom susjedu da joj napravi dijete.

Taj je susjed najstariji sin protjeran na selo jer je tako silno pokvaren. Kao dio kazne, ostao je i bez džeparca, pa mu udovičina ponuda od 500 funti za mjesec dana pastuhovanja djeluje i te kako privlačno. Nekima će se ovo činiti problematično, ali meni je sasvim logično. Naš junak, Theo, proveo je cijeli svoj život kao razmaženo i bogato derište.… Daj dalje!

GR: Kathleen McKenna: The Wedding Gift

The Wedding Gift by Kathleen McKenna

4 of 5 stars

Jako ugodna knjiga, sa savršenim pripovjedačkim glasom.

Priča o lijepoj djevojci iz radničke klase koja se udaje za princa u liku sina najbogatije obitelji u malom gradu zvuči u prvi čas kao jedna od onih superpoznatih stvari koje se jednostavno ne da osvježiti — ali Kathleen McKenna uspijeva u tome, i to dobro. Kombinacija kvazi-Southern Gothic priče o duhovima s krimićem smještenim u napuštenu velebnu kuću također zvuči kao nešto što je izrađeno na mrtvo ime, ali McKenna tako vješto plete različite niti svoje priče da čak i poznati preokreti djeluju novo i ne smetaju.

Ali najbolji dio knjige je pripovjedački glas. Leann, “najljepša djevojka koja se ikad rodila u Daltonu, Oklahoma” vodi nas kroz priču tako autentično da se južnjačko zavlačenje čuje u čitanju iako nema gotovo nimalo “pisanog” dijalekta s preobiljem apostrofa. Naprosto, gramatičke konstrukcije i vokabular, kao i ritam pripovijedanja tako su snažni da nas izravno odvode na mjesto događaja.… Daj dalje!

Igre gladi i ironije

Kao prvo, veliki caveat: ovo nije prikaz. Nisam ni čitala ni gledala Igre gladi — ni ne namjeravam. Ne zanima me distopijska YA literatura, a koliko god je trilogija hvaljena, ništa što sam čula i/ili pročitala o njoj nije me potaklo da promijenim mišljenje¹. Ali pratila sam s pola oka kako se razvijao fenomen, i uočila sam neke poprilično zanimljive stvari.

Kao prvo, u pitanju je metaforičko djelo koje je vrlo otvoreno za političke interpretacije. Ne samo u onom smislu u kojem je svaki narativ tome otvoren, već kroz otvoreno zazivanje politizirane interpretacije, tipično za distopije. Ukratko, ako niste upoznati sa sadržajem, u postapokaliptičnom Panemu (današnji SAD), podijeljenom na 12 okruga, hiperbogataška vladajuća klasa drži siromašne mase u potlačenom stanju kroz nešto što se zove igre gladi, a sastoji se od borbi mlađarije, po 2 predstavnika iz svakog okruga. Protagonistica Katniss iz izrazito siromašnog okruga biva odabrana za igre, i kroz tri knjige preživljava i više-manje spašava sebe i svoj svijet, usput periferno ljubakajući s dvojicom tipova.… Daj dalje!

J.R.Ward: Dark Lover

Serija o bratstvu crnog bodeža autorice J.R.Ward izvor je podosta kontroverzi u romsvijetu, s nekima koji je obožavaju, i drugima koji je gotovo mrze. Serija do danas ima osam knjiga, a započela je 2005. godine upravo s romanom Dark Lover, uvodeći nas u poprilično mračan i zanimljivo koncipiran vampirski svijet.

U verziji J.R.Ward, vampiri su zasebna vrsta, a ne prokletnici koji se vraćaju iz groba. Stvorila ih je u davna vremena neka vrst božanstva, Djevica Pisarica, i obdarila ih nekim nadljudskim moćima – iznimno su snažni i vrlo brzo zarastaju – no moraju se dohranjivati krvlju, i ne smiju se izlagati suncu. No posebno je zanimljivo što se ovi vampiri hrane – vampirskom, a ne ljudskom krvlju. Da, u frci im može poslužiti i homo sapiens, no takva im dohrana služi znatno slabije no ona prava. A da stvari ne bi bile pretjerano jednostavne, za puni efekt potrebno je posisati osobu suprotnog spola.

No, kako u ovakvom sustavu vampiri doduše nisu pretjerano zainteresirani za ljude, ali nisu ni njihovi neprijatelji, stvari se zapliću još i dalje: postoji i Pisarici suprotstavljeno božanstvo, Omega, koje nastoji uništiti Pisaričin narod.… Daj dalje!

Jacqueline Carey: Kushielova vesela družina

O fantasyju se priča svašta: te je formulaičan, te je reakcionaran, te u njemu “prolazi sve”, te je sav po Tolkienu – uglavnom, totalno je to bezvezan jedan žanr, koji se prodaje bolje od ZF-a samo zato što ljudi vole gutati bajkice. Kao što ste možda pretpostavili, ja se ne slažem ni sa jednom od tih ocjena. Kao i svaki žanr, i fantasy podpada pod Sturgeonov zakon, naravno, ali – isto kao i svaki drugi žanr – i fantasy je samo sredstvo, a ne cilj. Tim se sredstvom možete služiti za sve i svašta, pa tako i za formulaične i reakcionarne pričice, ali i za sasvim, sasvim druge stvari. I upravo zato, jako volim kad netko to uspješno pokaže konkretnim primjerom, kao što je to učinila Jacqueline Carey svojom serijom o raznim Kushielovim štićenicima.

Serija je započela još relativno davne 2001. godine, doista sjajnim romanom Kushielova strelica, koji je dobio Locusovu nagradu za najbolji debitantski roman, a meni osobno do danas ostaje najdraži dio serije o Kushielovom nasljedstvu.… Daj dalje!

Jane Austen

Na današnji dan, 16. prosinca 1775. godine, rodila se Jane Austen, jedna od najpoznatijih i najomiljenijih spisateljica ne samo anglofone, već i književnosti uopće.

Jedna od osobitosti Jane Austen jest i to što su biografske informacije o njoj prilično rijetke. Procjenjuje se, na primjer, da je u životu napisala oko tri tisuće pisama, od kojih je očuvano samo kakvih 160. Većina biografskih podataka dolazi nam tako od obiteljskih spisa, koji su uglavnom opisivali dobru i tihu “tetu Jane”.

Zna se da je imala šestoricu braće i jednu sestru, koja joj je cijelog života bila najbolja prijateljica. Od braće, bila je najbliža s Henryjem, koji joj je kasnije u životu bio i agent. U skladu s obiteljskom tradicijom, 1783. godine, Jane i Cassandra poslane su u Oxford, gdje su se obrazovale kod gđe. Ann Cawley. U školi su učile francuski, pisanje, vezenje, ples, glazbu i dramu. No, do prosinca 1786., obje su se djevojke morale vratiti kući, jer obitelj više nije mogla plaćati njihovu naobrazbu.… Daj dalje!

Jenny Crusie: Bet Me

OK, opet sam malo varala. Kao što ste možda primijetili u prethodnim postovima, Jennifer Crusie je, naime, žena koja mi je jako simpatična. Zato sam kao drugu knjigu u MiRoReMo-u odabrala baš njen roman, jer me silno zanimalo kako izgledaju ljubići koje piše žena koja tako pametno govori o njima. A odlučila sam se za Bet Me jer je to bio prvi roman koji je napisala — iako, kao što često biva, nije bio i prvi koji joj je izašao — i za koji sama kaže da je njen “posljednji čisti ljubić”. Osim toga, dobio je i nagradu RITA¹ kao najbolji samostalni roman² 2005. godine.

A posve mi je jasno odakle nagrada. Glavna junakinja u Bet Me, Min(erva) Dobbs, je punašna ali više-manje pomirena s tom činjenicom usprkos stalnom pritisku svoje mame da se pokuša ugurati u broj manju odjeću i drži dijetu “Atkinsa bez masti” — zamisao koja u jednom trenutku natjera glavnog junaka da je upita “Pa što onda smiješ jesti?”

Roman počinje, pomalo neočekivano, scenom u kojoj Minervu napucava njen dotadašnji dečko, razočaran jer u dva mjeseca koliko su zajedno još nije došlo do seksa.… Daj dalje!

Još najava

Dakle, ovako:

U četvrtak, 27. 5. 2010. u 19.00 sati, unutar programa SFera u Profilu, u Profilovom Megastoreu u Zagrebu održat će se, uz predstavljanje novog, 6. broja časopisa Ubiq, tribina pod naslovom SF, fantasy ili ipak vampiri (od Harryja Pottera do Sumraka), na kojoj će gosti biti urednici Ubiqa Tomislav Šakić i Aleksandar Žiljak, i — ja, a tribinu će voditi Mihaela Marija Perković. Evo, otprilike, o čemu će se razgovarati:

Među poznavateljima fantastičkih književnih žanrova već se godinama vodi tradicionalna borba između znanstvene fantastike i fantasyja, pri čemu je SF smatran književnošću spoznajnog očuđenja, a fantasy prozivan za antimodernizam i eskapizam. U najnovije vrijeme taj se jaz produbio, s usponom medijske fantastike i proglasima o “smrti SF-a” – no da li će pobjedu ipak odnijeti igrač iz zavjetrine, vampirski podžanr koji upravo doživljava vrhunac svoje medijske popularnosti?

A u petak, 28.05.2010., također u 19.00 sati, u Gradskoj knjižnici Čazma održat će se susret SF u Čazmi, na kojem sam opet — ja.… Daj dalje!

Kate Wilson Sheppard

Na današnji dan, 10. ožujka davne 1847. godine, u Liverpoolu se rodila Catherine Wilson Malcolm, kasnije poznatija kao Kate Wilson Sheppard, žena koja je uspjela Novi Zeland navesti da ženama da pravo glasa već 1893. godine, kao prva samostalna zemlja na svijetu koja je to učinila. Usporedbe radi, žene su u Americi pravo glasa dobile tek 1920. godine, u Velikoj Britaniji 1928.¹, a u Francuskoj², i Hrvatskoj tek 1945. godine. Prva europska zemlja koja je žene pripustila u politiku bila je Finska, koja je ženama dala i aktivno i pasivno pravo glasa već 1907. godine, i iste godine već izabrala čak 17 žena u svoj parlament. S druge strane, u Lichtensteinu su žene pravo glasa dobile – 1984. godine.

Kate Sheppard bila je predsjednica Ženske kršćanske unije za umjerenost, crkvene organizacije koja je promicala umjerenost prvenstveno u piću, no daleko od toga da bi joj suzdržavanje od alkohola bilo jedini interes. Pod njenim vodstvom, unija je prvi put zatražila pravo glasa za žene 1891.… Daj dalje!

Kerfufle

OK, priznajem: jedan od glavnih razloga za pisanje ovog posta jest moja nekontrolirana ljubav prema riječi “kerfuffle”. Nekako mi je strašno slatka, i nisam mogla odoljeti potrebi da je ne kroatiziram — uostalom, priznajte i sami, pokušajte je izgovoriti tako pohrvaćenu: kerfufle. Zar se ne osjećate odmah malo bolje?

No, sasvim ozbiljno govoreći, povod za pisanje jest prilično zanimljiva kerfufla¹ koja se od prošlog tjedna razvlači po internetu, a tiče se fanfictiona. Sve je, naime, počelo kad je spisateljica Diana Gabaldon, inače autorica silno uspješne serije Outlander, na svome blogu objavila post o tome kako je fanfiction jedna grozna i užasna stvar. Ne trudite se guglati — zbog daljnjeg razvoja situacije, Gabaldon je na kraju sve skupa izbrisala. No kako internet poštuje zakon o neuništivosti informacije² , glavni citat preživio je na puno mjesta:

Mislim da je to (fanfic) nemoralno, znam da je nezakonito, i dođe mi da povratim kad god naiđem na nešto od toga što uključuje moje likove.
… Daj dalje!

Kerufuf…

Vjerojatno svi znaju kako ja volim pratiti esefične tračeve i kerfufle. Ovog puta je priča nevjerojatno zabavna, ali — moram upozoriti — zapravo nije kerfufla, jer su u pitanju akteri s previše stila da bi si dopustili javni raspad sistema.

Akter broj jedan je Christopher Priest, jedan od velikana britanskog SF-a, poznat i izvan žanra, najviše po romanu The Prestige, po kojem je kasnije snimljen i film (u kojem je David Bowie igrao Nikolu Teslu — sad se svi sjećate, jel’ da?).

Dakle, gospodin Priest, koji je već pomalo u godinama (bliži se 70-oj), nedavno je bio nešto loše volje jer su ga strpali na neki panel zajedno s jednim autorom policijskih krimića. I tako mrzovoljan, otvorio je popis nominiranih za ovogodišnju nagradu Arthur C. Clarke, koji ga je — zgrozio.

Ne zgrozio onako kako se ljudi inače zgroze, pa kako su mogli ovu jednu knjigu staviti ili kako su ovu jednu zaboravili, već do te mjere da je u otvorenom pismu predložio da se za ovu godinu sve skupa zaboravi, odustane od dodjele nagrade, te da se komisija za dodjelu Clarkea raspusti, pepeo im se posoli i sve skupa krene od početka.… Daj dalje!

Književne tetovaže

Na blogu pod imenom Contrariwise može se vidjeti povelika zbirka fotografija “književnih tetovaža”, tj. raznih citata koji su se ljudi toliko dojmili da su ih si zapisali, ne zlatnom iglom u kutovima očiju kao u 1001 noći, već crnom iglom na svojoj koži. Meni je osobito zanimljivo kako puno ima citata iz Kurta Vonneguta. Čovjek koji je doista rekao puno toga što bi vrijedilo uvijek nositi sa sobom…… Daj dalje!

Književni kurioziteti

Malo zabave za ljubitelje književnosti…

Kao prvo, Vlak niotkuda, roman Michela Thalera. Roman nije loš, ali spominjem ga iz sasvim drugog razloga: cijeli roman, dug 233 stranice, napisan je bez i jednog glagola. Ozbiljno. I sve se kuži, što je najbolje. Literarni eksperiment ili dosjetka? Ili samo akademsko mahanje perom pera radi? Vjerojatno ovo posljednje, jer je čovjek koji ga je napisao, pravim imenom Michel Dansel, doktor književnosti, a umjesto promocije romana održao je sprovod za glagol, nazivajući ga “osvajačem, diktatorom, i uzurpatorom književnosti.” Osim toga, tip je izrazito ogorčen na cijeli ljudski rod. Optuživali su ga za mizoginiju, no mora se reći, njemu su i muškarci i žene koje susrećemo u vlaku uglavnom — kreteni. Napisan je još 2004., ali eto, spominjem ga sad jer mi je sad dopao šaka… a i podsjetio me na drugi poznati (i nešto lakše probavljiv) eksperiment u autorestrikciji.

Ne znam jeste li to znali, naime, ali roman Gadsby Ernesta Vincenta Wrighta napisan je bez i jednog jedinog slova “e”.… Daj dalje!

Koja ste knjiga?

Ok, ovo je čista zabava. Ne treba to shvaćati ozbiljno. Ali, ako ste iole znatiželjni koja ste knjiga, otiđite ovamo i riješite test.

Da probijem led za stidljive, ja sam, izgleda, Uliks. Prije nego što poimislite da je to neka velika fora, pročitajte što to znači:

You’re Ulysses!
by James Joyce
Most people are convinced that you don’t make any sense, but compared
to what else you could say, what you’re saying now makes tons of sense. What people do
understand about you is your vulgarity, which has convinced people that you are at once
brilliant and repugnant. Meanwhile you are content to wander around aimlessly, taking in
the sights and sounds of the city. What you see is vast, almost limitless, and brings you
additional fame. When no one is looking, you dream of being a Greek folk hero.

Take the Book Quiz
at the Blue Pyramid.… Daj dalje!

Kralj je mrtav, živio kralj

Za Martovske ide, izvlačim iz naftalina tekst koji je izašao još davne 2001. godine u časopisu Op.A. , pod, za današnji dan vrlo prigodnim, naslovom Kralj je mrtav, živio kralj. No, ne bojte se: zapravo se radi o razglabanju o ovisnosti o nastavcima…¹

Naslov bi, doduše, mogao biti i “Miriše na još”, ili recimo “Marisol uzvraća udarac”. Ili “Tajna Roberta Jordana”. Kako god okrenuli, kako god to nazvali, ljudska potreba da se vrte u istom krugu, prateći iste junake, u manje-više istim okolnostima, jedan je od glavnih izvora žanrovske lukrativnosti – i ne samo toga.

_________________________________

Tekst je blago redigiran u odnosu na tiskano izdanje. [↩]

Daj dalje!

Krizna prilika

Nakladnička kuća Mentor pokušava raščistiti skladište, i tim povodom nudi hrpu knjiga po cijeni od 10 kuna po komadu uz plaćanje unaprijed i osobno preuzimanje, ili, ako se šalje poštom, po cijeni od 10 kuna+15 kuna poštarine. A evo i popisa naslova u ponudi (među kojima je i jedna moja):

Biblioteka Sfera – autorske zbirke pripovjedaka:
Tatjana Jambrišak: Duh Novog svijeta
Igor Lepčin: Purgeri lete u nebo
Aleksandar Žiljak: Slijepe ptice
Zoran Krušvar: Najbolji na svijetu
Dalibor Perković: Preko rijeke
Zoran Pongrašić: Čuvari sreće
Zoran Vlahović: Frulaš
Milena Benini: Jednorog i djevica
Goran Konvični: Jeftine riječi
Krešimir Mišak: Zvjezdani riffovi
Danilo Brozović: Zeleno sunce, crna spora

SferaKonske zbirke:
Zagreb 2094
Kap crne svjetlosti
Alternauti
Kvantni portali imaginacije

Ostala izdanja:
Blog.sf (zbirka SF-pripovjedaka s blogova)
Bludućnost (zbirka erotskih SF-pripovjedaka)
Izvršitelji nauma gospodnjeg
Priče o starim bogovima (zbirka s Festivala fantastične književnosti)
Dobar ulov (istrakonska zbirka)

Zbirka o Flashu Gordonu
Emitor 472
Ministarstvo senki
Vi što maštate o sreći
Malteški šišmiš

Knjige se može naručiti na darko(at)mentor.hr… Daj dalje!

Loretta Chase: Lord of Scoundrels

Važan disclaimer koji vrijedi za cijeli MiRoReMo: izraz “ljubić”, iako se kod nas najčešće koristi pejorativno, ja ovdje koristim samo kao način da bih razlikovala žanrovski ljubavni roman (vidi definiciju RWA iz prethodnog posta) od bilo kojeg drugog romana koji u sebi ima naglašenu ljubavnu priču, a koji mislim nazivati “ljubavnim romanom”. Oba izraza, međutim, koristim bez ikakvih vrijednosnih primisli, i biram “ljubić” samo zato što mislim da je logičniji nego bilo kakvo hrvaćenje engleskog romance, koje dodatno otvara prostor brkanju s romancama i romansama. Samo da se zna.

Dobro. Za početak mogu odmah priznati da sam višestruko varala započevši svoj MiRoReMo projekt ovom knjigom. Kao prvo, zbog drugog kolegija na CŽS-u čitam puno klasika, i stalno nalijećem na potvrdu teze Jennifer Crusie o tome kako u kanoniziranoj literaturi, u principu, za ženske likove vrijedi ovaj slijed: žena hoće živjeti po svome – sjajno se seksa – na kraju umire (cijeli esej i podrobniju razradu teze možete naći ovdje). Zbog čega su mi ljubići, s junakinjama koje hoće živjeti po svome, sjajno se seksaju i onda ostaju žive i zdrave, vrlo dobrodošao predah.… Daj dalje!

Marija Jurić Zagorka

Bez obzira na to što piše na Wikipediji, Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka 1873. godine, u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca.

Bila je tako strašna žena da su je se mnogi bojali, i zato joj pridjeljivali razne nelijepe nadimke. Tako je Šime Mazzura, glavni urednik Obzora, za nju rekao da je “”baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama”. Naravno, nimalo nije pomagalo ni to što je bila iznimno popularna kao spisateljica: time je dvostruko uvrijedila establishment, i kao žena i kao autorica “popularnog šunda”.

No, osim što je pisala romane koji su dan-danas čitani i popularni, Zagorka se bavila i politikom i ženskim pitanjima. Što nije ni čudno. Dobila je relativno kratko formalno obrazovanje, i premda je Geza Rauch (šef Zagorkinog oca) bio spreman platiti njeno daljnje obrazovanje u Švicarskoj, roditelji su je maloljetnu udali i s mužem poslali u Mađarsku.… Daj dalje!

Mem i čitanka

Knjiških mema ima puno – sjetite se samo onog koja ste knjiga, ili najvažnijih djela spekulativne fikcije, ili krava – ali ovaj novi mi je zgodno došao kao najava. Dakle, prvo mem, u kojem dobijete seriju izjava, a treba ih dopuniti naslovima knjiga koje ste pročitali ove godine. Pa, da vidimo:

Ja sam: Miss Wonderful (Loretta Chase)
Nikad neću biti: Clockwork Heart (Dru Pagliassotti)
Plaši me: The Secret History of Moscow (Ekatarina Sedia)
Moj najbolji prijatelj je: Clockwork Angel (Cassandra Clare)
Kakvo je vrijeme? Palimpsest (Cathrynne M. Valente)
Najbolji savjet: And Falling, Fly (Skyler White)
Nikad nisam posjetila: House of Many Ways (Diana Wynne Jones)
Omiljeni oblik prijevoza: Kraken (China Miéville)
Nikad se ne bih uklopila u: City of Ruin (Mark C. Newton)
Kako bih htjela umrijeti: Postsingular (Rudy Rucker)
Moji prijatelji i ja smo: The Third Circle (Amanda Quick)
Misao dana: I Shall Wear Midnight (Terry Pratchett)
Trenutno duševno stanje: Soulless (Gail Carriger)

Eto, tako.… Daj dalje!

MiRoReMo

Da, inače je studeni u Americi poznat kao NaNoWriMo, National Novel Writing Month, vrijeme kad se sadašnji i budući pisci mogu dodatno frustrirati pokušavajući sustići hvalevrijedan i naporan cilj od 50 000 novih napisanih riječi u mjesec dana. No, budući da je u Hrvatskoj ovo i mjesec CRŠ-a i Interlibera, ja se neću pokušavati uključiti — bar ne izravno — ali zato se spremam na drugi pothvat. Naime, kako trenutno na Centru za ženske studije, u prekrasnom prostoru Zagorkina stana na Dolcu 8 pratim kolegije koji povezuju feminizam i književnost, za kolegij “Ženski žanrovi” radim na obradi jednog specifičnog i vrlo, vrlo ženskog žanra — ljubića.

Osim što pripremam pregled raznih načina kako se ljubićki fandom samoorganizira (što uključuje i silno zanimljive blogove kao što su Smart Bitches, Trashy Books ili Dear Author) te kako se unutar toga fandoma razvija jednako tako snažna i zanimljiva teorija kao što već više-manje postoji za SF (što se može vidjeti na mjestima kao što su Teach Me Tonight, ili — ne dajte se zavarati nazivom!… Daj dalje!

Mjesec Aorinih knjiga

Centar za ženske studije organizira prodajnu akciju Mjesec Aorinih knjiga, kao znak podrške urednici Aore Neli Milijić, predivnoj i apsolutno strašnoj ženi. Tijekom mjesec dana, dakle, sve do 25. studenog, možete naslove izdavačke kuće Aora nabaviti po sniženim cijenama — sve ispod 100 kuna. Detaljan popis knjiga možete (u .xls formatu) pogledati ovdje, a detalje o naslovima pogledajte na Aorinom sajtu. Čitateljstvo Milerame posebno upozoravam da, premda Aorini naslovi nisu čisto žanrovski, među njima ima puno stvari koje su doista zanimljive za svakoga tko voli spekulativnu fikciju.

Inače, ako se pitate u čemu je posebnost ove ponude: sav prihod od prodaje knjiga bit će utrošen za potrebe liječenja. Knjige možete kupiti u Centru za ženske studije / Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 (prvi kat), svakim radnim danom između 10 i 18 sati, ili se javiti na mail ili telefon Aora naklade.

Ovaj poziv slobodno proslijedite i drugim zainteresiranima. I obavezno iskoristite priliku!

Centar za ženske studije organizira prodajnu akciju Mjesec Aorinih knjiga, kao znak podrške urednici Aore Neli Milijić.

… Daj dalje!

Mlade parnjače i zubari

Nastavljajući sa steampunk tjednom, danas vas upućujem na dva zanimljiva članka. Jedan od njih, na NoSF-u, govori o mladim nadama steampunka, predstavljajući neke od najzanimljivijih steampunk naslova koji su se pojavili u zadnjih nekoliko godina. Ako još niste čuli za Ekaterinu Sediju, Dru Pagliassotti, Cherie Priest, Paola Bacigalupija, Gail Carriger ili Lavija Tidhara, odšećite se do NoSF-a i obrazujte se!

A drugi, premda ne striktno steampunkerski, svejedno je zanimljiv: radi se, naime, o povijesti zubarstva u slikama, iz koje posebno izdvajam ovu zanimljivu činjenicu: prvi zubarski stolac izumljen je 1790. godine, a ako ga malo bolje pogledate, vidjet ćete zašto je pronašao svoje mjesto u steampunk tjednu.… Daj dalje!

Nora Roberts: Angels Fall

Kad je neki autor plodan kao što je Nora Roberts, teško j e odlučiti odakle početi. Zato sam u slučaju gospođe Roberts uzela jedan od poznatijih njenih romana, adaptiran i kao televizijski film, koji — kao što je to vrlo često slučaj kod Nore Roberts — spaja krimić s ljubićem. Moram ovdje dodati caveat, jer se ne radi o njenom najpoznatijem krimić serijalu, o kojem se pišu tolike pohvale i mnogi se zaklinju u njega. No ipak, radi se isto tako o nagrađivanom romanu, te je, mislim, sasvim opravdano očekivati da ipak bude bar donekle reprezentativan za autoričin opus.

A roman je doista sasvim solidan… no ništa više od toga. Zaplet drži vodu od početka do kraja, s junakinjom koja mora savladati gadnu traumu iz prošlosti, i junakom koji je pisac krimića i doselio je u minijaturni gradić Angels Fist kako bi imao mira za pisanje i pobjegao od nezgodnog skandala iz svoje prošlosti.

No, stvari se zapetljaju kad glavna junakinja slučajno bude jedinom svjedokinjom ubojstva nepoznate žene.… Daj dalje!

Odlazak vječnog provokatora

Alain Robbe-Grillet (1922.-2008.)

U sjevernom francuskom gradu Caenu u ponedjeljak je u 85. godini zbog problema sa srcem preminuo “otac novog romana”, francuski pisac i sineast, Alain Robbe-Grillet. Dok se mnogima čini da je to vijest samo za kulturne priloge, zapravo se radi o nestanku jednog izrazito strašnog čovjeka.

Rođen 1922. godine u Brestu, Robbe-Grillet bio je prvi autor koji je odbacio tradicionalni, devetnaestostoljetni oblik romana i započeo “novi roman”, književnu struju pedesetih i šezdesetih godina koja je odbacivala “pritisak zapleta” i postavljala roman kao strukturu u kojoj čak ni likovi nisu nužni. Pokret novog romana imao je utjecaja u cijelom svijetu, a u Francuskoj ga se smatra podjednako važnim za kulturni duh pedesetih i šezdesetih godina 20. stoljeća kao što je bio i Novi val u filmskoj umjetnosti.

Robbe-Grillet obrazovao se za agroinženjera, no 1949. godine objavio je prvi roman, “Kraljomorstvo”, u kojem se već naslućuju obrisi novoga književnog smjera. Uslijedit će njegovo najslavnije djelo, “Gumice”, koje izlazi 1953., da bi 1963.… Daj dalje!

Otišao ovjes

Ako vam ode ovjes odnosno suspenzija na autu, to je vrlo, vrlo ozbiljna stvar. Meni se dogodilo nešto manje alarmantno¹ ali, iskreno rečeno, gotovo jednako neugodno: otkazala mi je, u zadnje vrijeme, suspenzija nevjerovanja.

Odnosno, da budem iskrena, otkazala je samo djelomično, prvenstveno u medijskim proizvodima, i to – da stvar bude (da li?) smješnija – uglavnom onima s pretenzijom prema koliko-toliko visokoj razini mimetičnosti. Ako ovo zvuči previše stručno, da pojednostavim: još uvijek mogu mrtva-hladna čitati povijesni ljubić u kojem se jedna inače ful fina žena penje na prozor tipu za kojim dahće jer želi bar jednom u životu doznati kako izgleda seks ali se nema namjeru udati za njega² – čisto zato što sam s autoricom, kad sam prvi put uzela knjigu u ruke, sklopila prešutni dogovor da ćemo zajednički raditi na ljubiću, te će ljudima, jel’te, ljubav biti primarni interes. Pogotovo zato što se radi o dobrom ljubiću (autorice Lorette Chase, čiji se roman Lord of Scoundrels smatra jednim od najboljih ljubića svih vremena), te su tako likovi uvjerljivi, situacije moguće, a povijesna podloga temeljito istražena.… Daj dalje!

Patricia Gaffney: To Have and to Hold

To Have and to Hold je vrlo, vrlo neugodna knjiga. Ja nisam baš neki nježan cvjetić, a kad čitam, ne tražim uvijek nužno da sve bude veselo i ukrašeno cvjetićima i malim letećim medvjedićima. Ali moram priznati, neki trenuci u romanu Patricie Gaffney natjerali su me da zastanem i odahnem prije nego što sam nastavila čitati.

Što, moram naglasiti, nipošto nije loše. Kao prvo, od svih ljubića koje sam do sad pročitala, ovo je definitivno i nedvojbeno najbolje napisana knjiga. Postoje razlozi zašto je ova knjiga tako opće poznata unutar žanra i njegove teorije. Tih razloga ima puno, ali jedan od njih je, sasvim sigurno, i taj. Patricia Gaffney savršeno barata jezikom, i služi se svojim stilističkim sposobnostima posve besramno. Svaka riječ u ovoj knjizi je promišljena.

Kao drugo, pitanja u koja se upušta ova knjiga nisu nipošto jednostavna ni laka, a odgovori koje Gaffney nudi posve su u skladu s njima: niti su laki niti jednostavni, a posve je jasno, također, da nisu za svakoga.… Daj dalje!

Posebne i čudne stvari

U zadnjih nekoliko dana dogodile su se dvije neobično podudarne stvari. Kao prvo, nakon što je Kim Stanley Robinson u New Scientistu iznio mišljenje kako je područje SF-a trenutno jedan od najboljih dijelova britanske književnosti, te ustvrdio da su bar tri ili četiri nagrade Booker u zadnjih deset godina trebale otići nepravedno zanemarenim djelima žanrovske književnosti, u Guardianu su se suci Bookerova žirija branili prvenstveno – neznanjem, tvrdeći kako oni nisu, siročići, SF-a ni vidjeli ni znali da postoji, te ga zato nisu ni nagrađivali.

A onda je Jagna Pogačnik u Jutarnjem listu objavila prikaz romana Rade Jarka Strašni, i usput nonšalantno ustvrdila kako hrvatski SF doduše ima “brojne poklonike, nekoliko biblioteka, ali ne i bogzna kako bogatu vlastitu tradiciju”.

Što je svakome tko je potrošio trideset sekundi na guglanje – ne neko akademskije istraživanje, pazite, već samo guglanje – izjava koja je prošla kroz smiješno pa nastavila veselo dalje, sveudilj mašući crvenom kariranom maramicom i hvatajući bus za nevjerojatno.… Daj dalje!

Pozdravite Dianu Wynne Jones

Jedna od najboljih fantasy spisateljica današnjice, Diana Wynne Jones, već se dulje vrijeme bori s rakom. Po najnovijim vijestima, odlučila se prekinuti s kemoterapijom, i liječnici joj predviđaju još samo nekoliko mjeseci života. No, putem poluslužbenog sajta koji održavaju njene obožavateljice Meredith Macardle i Helen Scott, možete joj poslati poruku. Kako je Wynne Jones slaba, ne može osobno čitati mailove, ali Meredith ih redovito printa i nosi na čitanje. Zato, ako ste uživali u Vihorovom pokretnom dvorcu, ako ste se smijali na The Tough Guide to Fantasyland, ako ste pogađali koji je lik baziran na Neilu Gaimanu u Deep Secret — ako ste ikad u životu dobili nešto od velikog, velikog talenta Diane Wynne Jones, ne budite lijeni: pošaljite par riječi mailom na adresu meredithxyz at googlemail dot com.

A ako nikad niste pročitali ništa što je napisala Diana Wynne Jones, dobar vam je čas da počnete. Vihorov pokretni dvorac preveden je i kod nas, a, naravno, postoji i izvrsna filmska verzija Hayaoa Miyazakija.… Daj dalje!

Predavanje!

U četvrtak, 17.12., u 19.00 sati, Tomislav Šakić održat će u Centru za ženske studije predavanje o romanu Crveni ocean Marije Jurić Zagorke. Evo i službene najave:

Crveni ocean: Zagorkin science-fiction

Krajem Prvoga svjetskog rata Zagorka je u Jutarnjem listu serijalizirala roman Crveni ocean, do danas netiskan u knjizi. U ovom predavanju govorit će se o tome koliko je i zašto taj roman znastvenofantastični te koliko se roman – ako uopće – uklapa u sliku Zagorke kakvu danas gradimo (ženski subjekt, feminizam, nacionalna zapitanost).… Daj dalje!

Program za vikend

Počelo je proljeće, vrijeme se proljepšalo, i Milerama će preko vikenda biti na Istrakonu. A ako ste slučajno u Zagrebu, svakako posjetite Anarhistički sajam knjiga.

Ugodan vikend!… Daj dalje!

Review: A Lady Awakened

A Lady Awakened by Cecilia Grant

My rating: 4 of 5 stars

A Lady Awakened is, in its way, a great book; I was tempted to give it a five-star rating, and that doesn’t happen often. In the end, I decided to stick to four stars, but I will be expecting Ms. Grant to come up with a five-star book eventually.

In a sea of historicals, this one stands out thanks to so many wonderful things. First of all, it dispenses with numerous cliches with regard to sex, and the magical power of The Right Wang. The titular lady, Martha, comes out of a ten-month marriage as an unexpected widow without an heir for her late husband, and decides to pay a recent arrival to the neighbourhood to get her with child so she could hold on to the property. The recent arrival is the eldest son of a baron, banished to the country in order to mend his wicked ways.… Daj dalje!

Review: Cold Magic

Cold Magic by Kate Elliott

My rating: 4 of 5 stars

Warning: there is a major spoiler in this review. It’s surrounded by warnings and wire-fences and whatnots, so the rest of the review is actually safe to read.

A wonderful book that manages to self-destruct in the last sentence.

Cold Magic has so much good going for it. First, it’s a fantasy that’s neither medieval nor defaulting to white, and both are good things. The story is told by Cat, an orphan raised by her aunt and uncle in a middle-class family that has financial troubles, but still manages to be a loving place — and all of these are seriously good things. Its magic system — just like its characters — is a mixture of Celtic and African mythologies, with some classic stuff thrown in for good measure, and it treats all of its sources with respect, which are (you guessed it) very good things indeed. It deals with an alternate Europe, in an alternate 19th century, which gives it the steampunky (or, as the publishers say, “icepunk”) feeling, but without glossing over the social issues brought about with industrialisation, which is one of the best in the long list of good things in this novel.… Daj dalje!

Review: The Graveyard Book

The Graveyard Book by Neil Gaiman

My rating: 4 of 5 stars

It took me longer than ususal to finish The Graveyard Book, but that’s because I didn’t really read it: I listened to it. And it was worth every minute.

Gaiman is an autobuy-author in our household, and we got hold of The Graveyard Book the moment it came out. But, as it sometimes happens, my husband read it and then somebody borrowed the book and by the time it got back I was on a completely different part of our TBR-pile, so I quite simply forgot about it. But then I found this site. It’s a site meant for younger Gaiman fans (TGB is itself a YA), and the latest offering is Gaiman reading TGB aloud, chapter by chapter (except for Chapter 7, which is split in two parts).

I knew that Gaiman was a great storyteller — after all, that’s part of the reason for his great popularity, and TGB is no exception, with a great, fast-moving story that follows the main points of the original (TGB is Gaiman’s take on The Jungle Book, of course), but he is also a great storyteller: listening to his interpretation of his own book, with the voices and the faces, was definitely different from reading it to myself, by myself.… Daj dalje!

Review: The Wedding Gift

The Wedding Gift by Kathleen McKenna

My rating: 4 of 5 stars

A highly enjoyable read, with a perfectly voiced narrator.

The story of a pretty working class girl who marries the prince in the shape of the son of the richest family in their small town seems like one of those overly-familiar tales that simply cannot be made fresh — but Kathleen McKenna manages to do it, and to do it well. Combining a quasi-Sotuhern-Gothic ghost story with mystery set in an abandoned mansion also sounds like something that has been done to death, but McKenna works the strands of her narrative so deftly that even the old twists seem new instead of grating.

But the best element of the book is the narrator’s voice. Leann, “the prettiest girl ever born in Dalton, Oklahoma”, takes us through the story with such authenticity that you can practically hear her drawl while reading. First person narration is not always easy to pull off, but McKenna does it with such flair that it becomes impossible to imagine The Wedding Gift told in any other way.… Daj dalje!

Sergej Lukjanjenko: Noćna straža

Svi mi koji se bavimo i volimo SF često volimo njurgati kako nema dovoljno neanglofonog SF-a, kako bismo rado doznali što se na polju žanra događa u Bangladešu ili na Uskršnjim otocima. Vrlo često su to samo teorijska njurganja, poslije kojih se malo tko potrudi doista se dokopati nekog bangladeškog ili uskršnjootočkog SF-a. Ali nakon čitanja Noćne straže, ja se osobno ozbiljno bacam na potragu za ostalim suvremenim ruskim spekulativnim radovima. Jer ili je Lukjenjenko totalni freak koji je tristo tisuća puta bolji od svega ostalog na ruskoj sceni, ili propuštamo nevjerojatno zanimljive stvari.… Daj dalje!

Sestre Bronte rasturaju

Koliko god je, možda, u neupućenoj javnosti raširena slika sestara Bronte kao smrknutih, ojađenih žena koje umotane u sive šalove lutaju vjetrovitim vrištinama Yorkshirea, u stvarnosti, sve su tri — usprkos nedvojbeno teškom životu — bile duhovite i snažne žene koje su se voljele smijati, što se vidi po njihovim pismima i zapisima suvremenika. I baš zato mislim da bi uživale kad bi vidjele ovu, nažalost izmišljenu reklamu za akcijske figure koje bih ja, eto, odmah kupila.

… Daj dalje!

SIZ-ovi za kulturu

Oni malo mlađi se toga vjerojatno ne sjećaju, ali mi malo stariji znamo da kratica iz naslova znači “Samoupravna interesna zajednica”. U davna vremena, SIZ-ovi za razne stvari — pa tako i za kulturu — postojali su na svim razinama, od općine do savezne države, i bili su, u teoriji, mjesta kroz koja su se građani udruživali kako bi ostvarili svoje interese u kulturi. Danas takvih SIZ-ova više nema, no pojavljuju se druge vrste udruživanja u kulturi.

Naime, kako nakladništvo više-manje svuda u svijetu prolazi kroz razno-razne probleme, sve više autora nalazi se u situaciji da njihovi naslovi, pogotovo oni stariji, naprosto nestaju s polica, i postaju nedostupni — ono što se u anglofonom svijetu zove out of print. No, samim time, i prava prelaze potpuno u ruke autora, te ih ima sve više koji se odlučuju svoje stare radove ponuditi publici na nov način — elektronski.

Prvi takav primjer je mjesto koje biste, po mom dubokom uvjerenju, trebali pratiti čak i ako ne čitate elektronske knjige, sjajan Book View Cafe, koji okuplja neka i te kako sjajna imena.… Daj dalje!

Smrt i nagrade

Ne, nije Milerama umrla niti je dobila nagradu; ja sam, doduše bila na SFeraKonu/Euroconu (i tamo dobila nagradu), ali za današnji laganini povratak u radni tjedan, jedna korisna infografika za one koji žele pobrati Bookera. Naime, ljubazni ljudi u FlavorWireu napravili su pregled motiva koji se pojavljuju u ovogodišnjim nominacijama.

Predvidljivo, predvodi smrt, koja se ovako ili onako pojavljuje u svakom od nominiranih romana; ljubav, izdaja, korupcija i rat su na znatno skromnijem drugom mjestu, a slijede ih još tajnovita pisma, neobična prijateljstva, samoubojstvo i bijeg — čisto da se čovjek zapita zašto G.R.R. Martin nije među nominiranima.

Ima toga još, pa, ako hoćete zadiviti knjiški establišment, svoj roman (smješten u istočni London) započnite tajnovitim pismom korumpiranog jebežljivog člana neke bande, koji se neočekivano sprijatelji s odbjeglim tigrom, pa zajedno pokušavaju pobjeći od ubojite kaubojske braće ali ih pokvareni kanibal izda biološkom teroristu s kojim se zna od školskih dana, te ih na kraju u totalitarnom Bukureštu pojede kanibal.

Ili se samo zabavite proučavajući i ostale bitne elemente za Bookera, koje u velikoj varijanti možete vidjeti ovdje.… Daj dalje!

Spajanje ugodnog s korisnim

Ako ste cijeli vikend proveli na pustom otoku pa ne znate o čemu govorim, samo vrlo ukratko: prošlog tjedna, u petak, pregovori o cijenama elektronskih knjiga između internetskog diva Amazona i jedne od najvećih nakladničkih kuća u svijetu, Macmillan, došli su do točke u kojoj je Amazon odlučio primijeniti pritisak. A pritisak je, u slučaju Amazona, dobio oblik — uklanjanja svih Macmillanovih naslova sa svoga sajta. Precizno govoreći, nisu uklonili naslove kao takve, samo su uklonili gumbić “buy”, omogućujući tako ljudima kojima se s time da zafrkavati da kupe što žele od trećih strana (uglavnom, dakle, rabljene knjige, od čega Macmillan ne dobiva ništa, naravno), ali onemogućujući ljudima da kupe nove knjige.

U ponedjeljak je onda na Amazonovom sajtu osvanuo post u kojem Amazonov “Kindle crew” kaže kako njihova kompanija neće imati drugog izbora nego pristati na Macmillanove uvjete i vratiti ih u prodaju. Konačno (nisam se šalila kad sam rekla da je Macmillan velik), radi se o bar petini njihove ukupne knjiške ponude.… Daj dalje!

Sretan rođendan, gospođo Le Guin!

Na današnji dan, 21. listopada 1929. godine, rođena je Ursula Kroeber Le Guin, jedna od najvažnijih spisateljica spekulativnog žanra, dobitnica brojnih nagrada, uključujući tu i nagradu velikog majstora Gandalf 1979. godine, te Velikog Majstora SFF-a 2003.

Ursula Le Guin rođena je u kalifornijskom sveučilišnom centru Berkeleyju, u obitelji antropologa Alfreda L. Kroebera i spisateljice Theodore Kroeber. Njen je otac, između ostalog, bio prvi doktor antropologije u SAD-u((doktorirao je 1901. na sveučilištu Columbia)), a antropologija će biti i ostati jedan od bitnih čimbenika u cijelom opusu Ursule Le Guin.

Književnošću se Le Guin počela baviti još u najranijoj dobi: prvu je priču poslala u časopis Astounding kad joj bilo samo jedanaest godina. Najranije su joj se priče bavile izmišljenim zemljama, no nisu u sebi imale drugih fantastičnih elemenata. No, u šezdesetim godinama počela se zanimati za znanstvenu fantastiku, i počela redovno objavljivati u raznim časopisima.

Pravu će slavu doživjeti 1969. godine, s objavljivanjem romana Lijeva ruka tame, za koji će dobiti i Huga i Nebulu, a smatra se jednim od ključnih djela ne samo feminističkog, već i SF-a općenito.… Daj dalje!

Što nas tjera putem pera

I opet jedan malo stariji tekst, koji se na određeni način nastavlja na onaj o ovisnosti o nastavcima. No, ovog puta, radi se o ovisnosti o pisanju… Kao i onaj prije, tekst je izvorno izašao u časopisu Op.A., i samo je blago redigiran zbog stvari koje su se u međuvremenu dogodile.

Pisci su kao lake žene: prvo pišu za vlastito zadovoljstvo, zatim za zadovoljstvo drugih, i konačno za novac. Premda će se neki pisci možda i pobuniti protiv ovakvog opisa¹ , on može prilično dobro poslužiti kad se raspravlja o jednoj od čudnijih i zanemarenijih bolesti našega doba – skribomaniji.

_________________________________

osobito oni koji još nisu došli do stadija “za novac” [↩]

Daj dalje!

The .doc file of J.Alfred Prufrock

Ja baš i nisam neki veliki ljubitelj poezije, moram priznati, ali T. S. Eliot jedan mi je od najdražih pjesnika, a “Ljubavna pjesma J. Alfreda Prufrocka” jedna od najdražih pjesama. Ako je još niste čitali, obrazujte se ovdje (pjesma je u javnoj domeni). No, razlog što je danas spominjem jest to što je Prufrock konačno dobio i svoju verziju za 21. stoljeće. Stvar se zove “The .doc file of J. Alfred Prufrock” i naprosto je savršena. Uostalom, idite i pročitajte je.… Daj dalje!

Tko o čemu…

… esefičari o kerfuflama. Da, znam da već postaje smiješno, ali eto, ni SF-zajednica nije puna svetaca, pa svako malo pukne neki skandalčić. No dok na drugim područjima skandali ovise o tome tko je koga s kim, među esefičarima je kerfufličnost uglavnom oslonjena na literarne sukobe (kao što je bio slučaj sa sukobom Priest-Stross, o kojem piše čak i Nacional) ili na problematične odnose unutar zajednice.

A i jedno i drugo je, zapravo, prilično dobra stvar, čini mi se. Naime, esefičarska zajednica očito je u dvadeset i prvom stoljeću razvila prilično visoku razinu kritičnosti prema samoj sebi, i kad se dogode prozivke — pa bile one književne ili nekakve drugačije — obično za to ipak postoje posve opravdani razlozi.

A jedan takav razlog — zapravo, više njih — dogodio se na netom završenom Easterconu, inače najvećoj britanskoj SF-konvenciji. Naime, s jedne strane, ovogodišnji se Eastercon posebno trudio biti prostor sigurnosti i prihvaćanja, kao odgovor na prethodne kritike (koje se vuku još od RaceFaila) da je britanski fandom poprilično zatvoren i uglavnom ograničen na bijele muškarce.… Daj dalje!

Toni Blake: Tempt Me Tonight

No, dobro. Sturgeonov zakon radio je protiv mene. Prvi ljubić iz moje kontrolne skupine, Tempt Me Tonight autorice Toni Blake, pokazao je sasvim lijepo da onih 90% i te kako postoji i ovom žanru.

Tempt Me Tonight je romantica, ona vrst ljubića koja je izrazito orijentirana na erotski aspekt, ali ipak zadržava osnovne elemente žanra (valja je razlikovati od erotice, koja se pak jednostavno i otvoreno usredotočuje isključivo na seks, dok je ljubavni zaplet posve sekundaran i ne mora čak doći ni do sretnog kraja). Što bi bilo posve u redu — nemam ja ništa protiv seksa, dapače — ali, nakon nekog vremena, tzv. vruće scene postale su toliko jednolične i nezanimljive da su me više podsjećale na makljaže u nekom lošem klonu Spillanea¹ , pa sam ih počela tako i tretirati — tj. preskakala sam ih, da dođem do mjesta gdje se radnja nastavlja.

Ovo već samo po sebi vjerojatno govori podosta, no nažalost nije ni blizu jedinom problemu u Tempt Me Tonight.… Daj dalje!

Više od inauguracije

Ako ste mislili da je inauguracija novog predsjednika jedini važan ili zanimljiv događaj danas, u krivu ste: ima još jedan, navečer! Pogledajte.

U četvrtak, 18. veljače 2010, u 19h, SFera i Profil Megastore pozivaju vas na predstavljanje novih knjiga dvoje znamenitih hrvatskih žanrovskih autora, Tatjane Jambrišak i njezine zbirke”Sjaj” te Darka Macana i njegove zbirke “42 Pročitaj i daj dalje” koje će se održati u prostorijama Profil Megastorea (Bogovićeva 7, Zagreb).

Dakle, zaputite se u 19 sati do Megastorea i poslušajte što će sve o svojim novim knjigama govoriti Darko i Tanja!… Daj dalje!

Zabava za utorak

Ako još niste vidjeli kako bi to izgledalo kad bi Gandalf u pomoć pozvao gansta-hobbite, zavrtite si ovo.

… Daj dalje!

Svi postovi s oznakom: književnost. Postovi su složeni po abecednom redu.

21.

Mar

(2012.)

5.

Oct

(2010.)

15.

Sep

(2010.)

9.

Apr

(2008.)

30.

Sep

(2010.)

23.

Nov

(2009.)

28.

Oct

(2010.)

11.

Feb

(2010.)

17.

May

(2010.)

13.

Nov

(2009.)

10.

Nov

(2009.)

19.

Nov

(2009.)

21.

Nov

(2009.)

17.

Mar

(2010.)

12.

Mar

(2008.)

29.

Oct

(2010.)

31.

May

(2010.)

21.

Jul

(2008.)

25.

Nov

(2008.)

20.

Apr

(2010.)

7.

Dec

(2009.)

26.

Mar

(2012.)

19.

Mar

(2012.)

29.

Mar

(2012.)

24.

Nov

(2009.)

2.

Apr

(2010.)

16.