Milerama » Strašne žene

(I)relevantno ali slatko

Da, Oscari zbilja nisu bitni. I zbilja su samo spektakl sračunat na to da još malo podigne božanski status Holivuđana, s krajnjim ciljem podizanja financijskog uspjeha. Čak ni na kritičkoj razini nisu doista relevantni, bez obzira na sastav glasačkog tijela, jer svi već odavno znamo kako je njihov sustav daleko od savršenstva. Ali svejedno, nekako, skoro svi ih prate (bar u izvješćima), i nema tog filma koji neće iskoristiti priliku i na poster si nalijepiti broj nominacija i dobitaka. Zlatni globusi, BAFTA-e, sve je to divno i krasno, ali ne postoji izraz “globusovac”, “palmovac”, “baftovac”. Oskarovac, međutim, postoji.

A sve ovo pričam zato da potkrijepim onu zagradu iz naslova: koliko god se od nas očekivalo da budemo distancirani i cinični, činjenica jest da Oscari – pa tako i njihova dodjela – još uvijek imaju svoju relevantnost, te ima smisla govoriti o njima.

A što je meni bilo zanimljivo ove godine na dodjeli Oscara? Pa, idemo redom…

Bio mi je zanimljiv Hugh Jackman.… Daj dalje!

Ada Lovelace

Na današnji dan, 10. prosinca 1815. godine, rodila se Augusta Ada Byron, jedino zakonito dijete G.G. Byrona, danas uglavnom poznatija pod svojim imenom poslije udaje: Ada King, grofica Lovelace – prva osoba koja je ikad napisala jedan računalni program. Ako vam to zvuči malo čudno, to je zato što je Ada Lovelace bila toliko ispred svoga vremena jer je počela pisati programe, odnosno kodirati algoritme u oblik koji bi stroj mogao obraditi, u doba kad takvih strojeva još nije bilo.

Ali, idemo redom. Kao što smo već rekli, Augusta Byron rodila se lordu Byronu i njegovoj supruzi, Anne Isabelli Milbanke, a mnogi su očekivali da će biti veliko razočaranje, jer je zloglasni Byron valjda trebao začeti sina. Djevojčica je dobila ime po Byronovoj polusestri Augusti, ali ju je otac nazvao i “Ada”.

I to je, otprilike, bio sav očinski utjecaj koji je Byron izvršio. Već u siječnju 1816. godine, Annabella je s djetetom otišla svojim roditeljima, a 21. travnja iste godine, Byron je potpisao i rastavu braka, da bi samo nekoliko dana kasnije zauvijek otišao iz Engleske.… Daj dalje!

Agatha Christie

Na današnji dan, 15. rujna 1890. godine — prije točno 120 godina — rodila se dama Agahta Christie, jedna od najslavnijih spisateljica svih vremena, čiju je prodaju od preko četiri milijarde knjiga nadmašila jedino Biblija. Čak se i Shakespeare može sakriti pred njom, jer je — kaže UNESCO — dama Agatha autor koji ima najviše prijevoda, s više od 103 jezika. Istovremeno, njezin kazališni komad Mišolovka drži rekord kao najigranija predstava svih vremena: krenula je 25. studenog 1952. godine, i, nakon više od 23 tisuće predstava, još uvijek igra na istom mjestu, u kazalištu Ambassadors u Londonu.

Agatha Mary Clarissa Miller rodila se u Torquayu, u obitelji američkog burzovnog mešetara i britanke Margaret Boehmer, kao najmlađe od troje djece. Agatha je samu sebe naučila čitati već s pet godina, i vrlo je rano počela svojoj obitelji izvoditi dramolete. Kad joj je bilo jedanaest godina, umro joj je otac, što ju je još više zbližilo s majkom, i njih dvije — jer stariji brat i sestra bili su više od deset godina stariji, i već samostalni — počele su putovati, što će se kasnije razviti u jednu od velikih ljubavi Christienog života.… Daj dalje!

Alice Guy

Kao što znate, danas je Dan Ade Lovelace, kad sve blogerice koje sudjeluju u ovom pokretu objavljuju post o nekoj ženi koja se istakla na području tehnologije i znanosti. A moj odabir za danas je žena za koju bi doista svi trebali znati, a malo tko zna: prva redateljica u povijesti filma, francuskinja Alice Guy Blaché.

Alice Guy rodila se 1. srpnja 1873. u mjestu Saint-Mandé, a umrla je upravo na današnji dan, 24. ožujka 1968. godine, u mjestašcu Mahwah u državi New Jersey. Režijom se počela baviti još 1896., režirajući svoj prvi film, Vila u kupusu, u kojem je spojila pokretne s pripovijedanjem, i time postala prva osoba bilo kojeg roda koja je stvorila narativni film. Bila je isto tako i prva žena koja je osnovala vlastitu filmsku produkcijsku kuću, Solax Film Co., 1910. godine. Do danas je, usput rečeno, i jedina žena koja je bila vlasnica filmskog studija.… Daj dalje!

Annie Lennox

Na današnji dan, 25. prosinca 1954. godine, rodila se Annie Lennox, škotska glazbenica i humanitarna aktivistica.

Lennox je rođena kao jedino dijete lučkog radnika i kuharice u Aberdeenu, gdje su živjeli u dvosobnom stanu u neboderu. Iako joj je obitelj bila siromašna, Annie Lennox krenula je na klavir u dobi od sedam godina, zahvaljujući posebnoj ponudi koja je omogućila njenim roditeljima da plaćaju samo 4 funte po polugodištu. Voljela je i pjevati, te je već 1964. godine osvojila drugo mjesto na jednom dječjem natjecanju.

Često se sukobljavala s ocem, kojeg opisuje kao pretjerano zaštitničkog. Bez obzira na to, sedamdesetih godina uspjela se upisati na Kraljevsku glazbenu akademiju u Londonu, gdje je tri godine studirala flautu i klasičnu glazbu. Učitelji su je upisivali kao “vrlo, vrlo sposobnu”, no njoj je to razdoblje ostalo u nelijepom sjećanju, uglavnom zato što je bila vrlo stidljiva i usamljena. Također, živjela je od stipendije koju je dopunjavala privremenim poslovima, što joj nije uvijek ostavljalo dovoljno vremena da se bavi glazbom.… Daj dalje!

Ava Gardner

Na današnji dan, 24. prosinca 1922. godine, rodila se Ava Lavinia Gardner, jedna od najvećih glumica zlatnog doba Hollywooda i jedna od najljepših žena svih vremena.

Ava Gardner rođena je u Sjevernoj Karolini kao najmlađe od sedmero djece – imala je dva brata i četiri sestre – u obitelji koja je uzgajala pamuk i duhan. Majka joj je bila škotsko-irskog podrijetla, dok joj je otac bio mješavina Irca i Tuskarora Indijanca. Dok su im djeca bila još vrlo mala, Gardneri su izgubili svoju farmu, i morali su pronaći druge načine za preživljavanje.

Kad je Avi bilo 13 godina, obitelj se preselila u gradić Newport News u državi Virdžinija, gdje joj se majka zaposlila kao upraviteljica svratišta. Dvije godine kasnije, nakon smrti njenog oca, obitelj se vratila u Sjevernu Karolinu. Ava Gardner tako je u gradu Wilsonu završila srednju školu, i godinu dana pohađala tečaj za tajnice.

1941. godine, Ava je otišla u posjet svojoj sestri Beatrice i njenom suprugu, fotografu Larryju Tarru.… Daj dalje!

Besplatni online roman

Vjerojatno znate da se meni sviđa ideja besplatnih online romana u nastavcima. Zato danas preporučam jedan baš takav, roman The Girl Who Circumnavigated Fairyland in a Ship of Her Own Making, koji je napisala Cathrynne M. Valente. Za nestrpljive, ne brinite, roman je izlazio ponedjeljcima ali sad je završen, tako da ga možete pročitati u cijelosti. Pa, uživajte.… Daj dalje!

Bette Davis

Na današnji dan prije točno sto godina rodila se Ruth Elizabeth Davis, poznatija kao Bette Davis. Snimila je više od stotinu filmova, dobila dva Oscara, deset nominacija za Oscara (do danas, samo su Katherine Hepburn i Meryl Streep skupile više), i brojne druge nagrade. Bila je prva žena koja je od Američkog filmskog instituta dobila nagradu za životno djelo i prva žena koja je predsjedavala Američkom filmskom akademijom.… Daj dalje!

Blog turneja: razgovor s Ivanom D. Horvatinčić

Možda znate, a možda i ne znate: dvije mlade spisateljice, Irena Rašeta i Ivana D. Horvatinčić, provode prvu blog-turneju u Hrvata, gostujući na raznim mrežnim mjestima kako bi promovirale svoje knjige. Detalje o blog-turneji možete pronaći na Ireninom i Ivaninom blogu.

Ivana D. Horvatinčić pripadnica je “generacije 21″, najnovijeg izdanka bogate tradicije hrvatske spekulativne fikcije. A doista je dijete 21. stoljeća: objavljivati je počela 2006. godine, u Vampirskim pričama, a prvu je nagradu dobila već 2007., za priču “Post mortem” objavljenu u zbirci priča o starim bogovima. Sljedeće godine opet je ulovila jednu nagradu, za priču “Reminiscencije oženjenog vilenjaka” iz istrakonske zbirke “Dobar ulov”. Ove godine, pak, umjesto da krene u pohod na još jednu nagradu, posvetila se pisanju romana, i dovršila ga je na vrijeme da izađe za Interliber.

Roman Pegazari povezuje naš svijet s drugim, Eponijom, gdje neprestano ratuju Plavi i Bijeli, dok pegazari iz naslova pokušavaju koliko god mogu održati mir. Upravo u tom svijetu u jednom se trenutku nalazi glavna junakinja romana, inače djevojka koja se tek preselila iz većeg u manji grad i teško izlazi na kraj s tom promjenom.… Daj dalje!

Blogerice, pozor!

Ne šalim se. Blogerice, na okup i na posao, da odgovarajuće obilježimo Dan Ade Lovelace, koji će biti u utorak, 24. ožujka. To je, naime, međunarodni dan kad se na blogovima slave žene koje su se istakle na području tehnologije.

Inicijativu je pokrenula Suw Charman-Anderson, blogerica koja inače radi kao konzultantica za socijalni softver¹ koja je započela akciju napravivši zakletvu, i sad traži ukupno 1000 blogerica koje će prihvatiti istu obvezu kao i ona — da na dan Ade Lovelace napišu post u kojem će slaviti neku ženu u tehnologiji.

Zašto je potreban takav dan? Pa, kako kaže sama Suw Charman-Anderson, “Ženski doprinos često se ne priznaje, njihove se inovacije rijetko spominju, lica im se rijetko prepoznaju. A mi želimo svijetu ispričati nešto o svim tim neopjevanim junakinjama.”

A i te kako je važno pričati sve te priče. Psihologinja Penelope Lockwood u svome je nedavnom istraživanju otkrila kako je ženama potrebnija slika ženskih uzora nego što je muškarcima potrebna slika muških uzora — između ostaloga, naravno, i zato što je u svijetu u kojem živimo “muško” još uvijek većinom polazna pozicija, a “žensko” se još uvijek broji u iznimke i manjine.… Daj dalje!

Bomba u romlandu

Iako ovo nije prikaz ljubića, ipak je dio MiRoReMo-a, a mislim da je i zanimljivo. Naime, trenutno je cijeli romland (da, ljubićka zajednica na internetu je toliko jaka i široka da imaju i naziv za sebe) zaokupljen raspravom o kontroverznom potezu koji je povukao Harlequin, inače najjači nakladnik u svijetu ljubića.

Evo što se dogodilo: iako Harlequin financijski stoji jako dobro, kompanija koja im je vlasnik, Torstar, ima i te kakvih financijskih problema. Zapamtite ovu činjenicu, pa idemo dalje.

U posljednjih mjesec dana, Harlequin je napravio dvije nove poslovne jedinice: prva je Carina Press, isključivo elektronski nakladnik, za kojeg su doveli nekadašnju urednicu iz Samhaina¹ i objavili da su otvoreni za rukopise. Najava je izazvala donekle podijeljene reakcije, jer su a) ponudili nešto manje tantijeme nego što to čine drugi e-nakladnici, b) naglasili da neće davati nikakve predujme, te c) odlučili striktno odijeliti Carinu od Harlequina u brendingu, što znači da Carinini autori neće postati “Harlequinovi autori”².… Daj dalje!

Busted

Zezla sam si lijevu ruku, tako da ne mogu puno pisati. Umjesto pisanija, dakle, preporuke za teorijsko štivo…

Prvo za jedan, doduše dosta stari, ali meni osobno jako zanimljiv članak o Star Treku, razlici između Enterprisea i drugih ST serija, i subverzivnim potencijalima SF-a, u (i inače prilično zanimljivom) The Nation.

Drugo, TV Tropes Wiki, wiki-sajt koji prikuplja medijske trope (i klišeje). Zovu se “TV” jer su tako počeli, ali imaju i zbirke drugih tropa, između ostalog i onih koji se odnose na spekulativnu fikciju. Naravno, ima tu puno poznatih stvari, ali i puno zanimljivosti…

Treće, popis 100 naslova zbog kojih su se Amerikanci najčešće bunili u knjižnicama u razdoblju 1990-2000. Ne zato što se hoću rugati Amerima, već zato što ne volim kad bi ljudi micali knjige iz knjižnica, a i žanrovski je zanimljiv: od prvoplasiranog Alvina Schwartza, koji djeci prepričava strašne priče iz cijelog svijeta, preko neizbježnog Harryja Pottera na 7. mjestu i — što mi fakat nije jasno — Mosta za Terabithiju na 9., na popisu ima podosta SF-a.… Daj dalje!

Caroline Norton

Na današnji dan, 22. ožujka 1808. godine, rodila se Caroline Elizabeth Sarah Norton, britanska feministkinja, reformatorica i spisateljica.

Norton se rodila u Londonu, kao jedna od tri kćeri u obitelji Thomasa Sheridana i Caroline Henriette Callander. Otac joj je bio glumac, vojnik i državni službenik, a majka također spisateljica, koja je napisala tri kratka romana.

Kad je Sheridan 1817. godine umro u Južnoj Africi, obitelj je ostala bez novca, te su nekoliko godina morali preživljavati od dobročinstva prijatelja. Tri sestre, koje su sve bile slavne kao ljepotice i vrlo nadarene žene, nazivali su “trima Gracijama”. Najstarija sestra, Helen, bila je glazbenica, dok se najmlađa, Georgiana, udala za Vojvodu od Somerseta.

Godine 1827., Caroline se udala za političara i odvjetnika Georgea Nortona, no brak, nažalost, nije bio sretan: Norton je bio ljubomoran i posesivan, često je pio, a kako u karijeri nije napredovao, bilo je i problema s novcem. No, na početku braka, Caroline Norton iskoristila je političke veze svoje obitelji – kao i vlastiti šarm i ljepotu – i oko sebe okupljala književnike i političare.… Daj dalje!

Carrie Fisher, strašna žena

Carrie Fisher je jedna od onih ozbiljno strašnih žena kojima se naprosto morate diviti. Nije samo stekla svjetsku slavu, nego ju je i izgubila, i izašla na kraj i s time, i s vlastitim bipolarnim poremećajem, i s mnogim drugim problemima, i iz svega je izronila kao vrsna spisateljica. A koliko je duhovita, vidi se i iz ovog videa, u kojem objašnjava svoj odnos sa Georgeom Lucasom. Predivno.

… Daj dalje!

Čitanje i tolerancija

Ove godine sam na SFeraKonu držala predavanje o toleranciji o spekulativnoj fikciji. Moja kći je pak, zajedno sa svojom prijateljicom, držala predavanje o Sumraku koje, zahvaljujući ljubaznosti Zorana Krušvara, možete u cijelosti pronaći ovdje. Ali danas spominjem jednu drugu vrst tolerancije. Naime, žanr koji možda doživljava i najmanju dozu tolerancije jest — ljubić. I baš zbog toga, postoji jedan jako dobar sajt, pod imenom Smart Bitches, Trashy Books, koji se bavi ljubićima iz perspektive pameti. Žene koje stoje iza sajta napisale su nedavno knjigu zanimljivog naziva Beyond Heaving Bosoms. A promovirajući knjigu, navele su na sajtu sjajan popis od pet stvari koje niste znali o čitateljstvu ljubića, pa ga prenosim u cijelosti:

5. Pametne smo. Obrazovane smo. Održavamo konferencije na Princetonu, i imamo jednu od najboljih spisateljskih organizacija u nakladništvu. Nismo glupe.

4. NISMO vaša baka. Mlade smo i kužimo se u tehnologiju. Najveći pionir na području elektronskih knjiga? HQN. I nismo sve ŽENE.

3. Trošimo novac.… Daj dalje!

Da je Jessica Rabbit živa…

… izgledala bi ovako:

Ja inače volim Tko je smjestio Zeki Rogeru?. Ali sama činjenica da Jessica izgleda tako uvjerljivo mislim da nešto govori o tome kako se žene danas tretira. Jessica je, kao i sve ostalo u tome filmu, trebala biti parodija. A ovo djeluje jedva različito od onoga što se svakodnevno vidi u časopisima. Wow.

Sliku je, inače, napravio isti onaj Pixeloo koji nam je podario i “stvarne” Homera Simpsona i Super Marija.… Daj dalje!

Dan žena i Anne Bonny

O povijesti Dana žena sam već pisala. No, bez obzira na to, osjećam potrebu i ove godine naglasiti neke stvari. Npr:

Dan žena nije Valentinovo. Koliko god vas neki mediji pokušavali u to uvjeriti, Dan žena nije dan kad ženama treba kupiti neku sitnicu i pretvarati se da je time sve odrađeno. Osobito ne treba kupovati šminku, donje rublje i slične patrijarhalne gluposti. Dan žena je dan kad se žene prisjećaju svega što su dosad postigle, i pitaju se što još trebaju postići.

Dan žena nije “socijalistički praznik”. Da, potaknule su ga žene koje su se bavile politikom iz socijalističke perspektive, i određen je prema datumu jednog ruskog ženskog protesta, ali, bez obzira na to, osnovna mu je svrha i namjera podsjetiti na ženska prava, tj. na prava žena bez obzira na političku ili bilo koju drugu orijentaciju.

Dan žena je dan za sve. Kao što pitanje jednakosti spolova nije samo žensko pitanje, tako ni Dan žena nije samo “ženski” dan.… Daj dalje!

Dani MJZ

Od sutra, 26.11., počinju drugi Dani Marije Jurić Zagorke. Evo malo o programu:

Dani se otvaraju projekcijom dokumentarno-igranog filma Zagorka, redateljice Biljane Čakić Veselič u KIC-u, 26. studenog u 19 sati.

Središnji dio ovogodišnjih dana je znanstveni skup u suorganizaciji Centra za ženske studije i Odsjeka za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu, na kojem će se prvog dana (petak, 28. studenog) predstaviti rezultati novih književnokritičkih istraživanja o Zagorki, dok će drugi dan skupa (subota, 29. studenog) biti posvećen temi Feminizam i popularna kultura, na tragu Zagorkinog novinarskog djelovanja kao urednice ženskih časopisa.

Tu se sad opet ja ubacujem, da napomenem kako ću u subotu, negdje između 12.00 i 14.00 sati, govoriti i ja, i to na temu prikaza žena u kriminalističkim pričama, a istog dana govorit će i Igor Marković, na temu alternativnih heroina u opusu Tatjane Jambrišak. Pa, koga zanima, nek’ izvoli!

A ima još zanimljivih stvari:

Skup se održava u Novinarskom domu u Zagrebu, gdje će u pauzi, u petak u 12h, biti promoviran i zbornik radova s prošlogodišnjeg vrlo uspješnog znanstvenog skupa, naslovljen Neznana junakinja – nova čitanja Zagorke (urednice Maša Grdešić i Slavica Jakobović Fribec).
… Daj dalje!

Dolaze Jasmina Tešanović i Bruce Sterling

Obavijest svim zainteresiranima:

U Profilu idući tjedan počinju Dani strane knjige, a među esefičarima zanimljivim gostima su Bruce Sterling, američki SF pisac i jedan od začetnika cyberpunka te ugledni kolumnist časopisa WIRED (koji je 2007. gostovao na SFeraKonu) te Jasmina Tešanović, srpska filmašica, feministica, politička aktivistica, autorica, prevoditeljica i spisateljica koje je napisala SF roman Nefretiri, koji ste mogli čitati na Boing Boingu. A preko preko Skypea će na istim tim danima “gostovati” i dobitnik Man Bookera iz 2002. Yann Martel, raspored je ovako:

5. listopada 19:30 h
JASMINA TEŠANOVIĆ: “Škorpioni – dizajn zločina”, promocija knjige (uz autoricu gost će biti Vladimir Arsenijević)

6. listopada 19:00 h
BRUCE STERLING: predavanje Augmented reality (uz Marka Fančovića)

7. listopada 19:00 h
YANN MARTELL: “Life of Pi”, razgovor putem Skypea s autorom (gost Tomislav Torjanac)

13. listopada 19:00 h
JOHN UPDIKE – In Memoriam i promocija autorove posljednje knjige “Terorist” (Tomislav Brlek, Pavle Kalinić i Sven Cvek)

14. listopada 15:00 h
TEACHING INTELLIGENCE (TQ) – Strategija za moderno učenje, Petra Čolak (HALPET)… Daj dalje!

Dolazi Dubravka Ugrešić

U organizaciji Centra za ženske studije, u Zagrebu će gostovati Dubravka Ugrešić. U prostorijama Centra, na Dolcu 8, u petak, 11. prosinca, u 12 sati, bit će organiziran razgovor koji će voditi Jasmina Lukić, članica Centra i pročelnica Odsjeka za rodne studije na CEU u Budimpešti. No, zbog velikog interesa, potrebno je unaprijed najaviti dolazak na susret. Zato, ako želite razgovarati s Dubravkom Ugrešić, potvrdite taj interes tako što ćete do 9. prosinca (srijeda!) poslati mail na adresu zenstud@zamir.net.… Daj dalje!

Elena Lucrezia Cornaro Piscopia

Na današnji dan, 26. srpnja 1684. godine, umrla je Elena Lucrezia Cornaro Piscopia, talijanska matematičarka i prva žena koja je ikad dobila titulu doktora filozofije.

Elena Cornaro Piscopia rođena je 5. lipnja 1646. godine u Veneciji, u obitelji Gian-Battiste Cornaro Piscopije, prokuratora sv. Marka. Sa sedam godina počela je učiti latinski i grčki, i ubrzo ih svladala. Naučila je i hebrejske, španjolski, francuski i arapski, zbog čega je dobila naslov “oraculum septilinge” (sedmojezični govornik). Studirala je na sveučilištu u Padovi uz potporu svoga oca, baveći se matematikom, filozofijom i teologijom. Godine 1665. prihvatila je veo Benediktine Oblate, ali se nije zaredila¹ .

Elena Piscopia isprva nije željela zahtijevati titulu od sveučilišta, no njen otac nije htio da fantastičan um njegove kćeri prođe bez priznanja. Tako se Elena prijavila za polaganje doktorata iz teologije. Naravno, prijava nije naišla na dobrodošlicu. Predstavnici rimokatoličke crkve u prvi su čas glatko odbili jednoj ženi pružiti makar i mogućnost da pokuša postati doktorom teologije. Kad je Elena ponovno podnjela prijavu, crkva je napravila kompromis i dopustila joj da se prijavi za doktorat, ali iz filozofije.… Daj dalje!

Elizabeth I

Na današnji dan, 1603. godine, umrla je Elizabeth Tudor, danas poznatija kao Elizabeta I, u današnje vrijeme još poznatija kao Cate Blanchett ili Helen Mirren.

Elizabeth Tudor bila je kći druge žene ozloglašenog Henrika VIII¹, Anne Boleyn, a rodila se 7. rujna 1533. godine u palači Greenwich. Neko je vrijeme bila nasljednica svoga oca (jer je njena starija polusestra Mary izgubila taj položaj nakon što je Henrik proglasio svoj prvi brak, s Katarinom Aragonskom, nevažećim), no kad joj je bilo samo tri godine, njen tatica optužio je Anne za sve i svašta (uglavnom za to što mu nije rodila sina) i dao je pogubiti, a maloj Elizabeth oduzeta je titula princeze.

_________________________________

Ako se ikad itko pitao kako pamtiti što se događalo Henrikovim ženama, za to postoji jednostavna pjesmica: Divorced, beheaded, died, divorced, beheaded, survived. Tim redom. [↩]

Daj dalje!

Emily Bronte

Na današnji dan, 30. srpnja 1818. godine, rodila se Emily Jane Brontë, spisateljica i možda i najzanimljivija od listom fascinantnih sestara Brontë, najpoznatija po svome romanu Orkanski Visovi.… Daj dalje!

Ethel Smyth

Na današnji dan, 1858. godine, rodila se Ethel Smyth, engleska skladateljica i istaknuta sufražetkinja. Rođena u Londonu, studirala je na konzervatoriju u Leipzigu, i skladala brojna komorna i simfonijska djela, pa čak i opere.

Nije to lako postigla: iako je njena obitelj isprva smatrala da je glazba, a osobito sviranje klavira, odgovarajući interes za ženu, ubrzo su zaključili da je Ethelina strast “nedamska” pa su joj zabranili daljnje muzičko obrazovanje. Smyth se na to zatvorila u svoju sobu i odbila izići sve dok joj otac nije dopustio da ode na konzervatorij.… Daj dalje!

Hedy Lamarr

Na današnji dan, 9. studenog 1914. godine, rođena je Hedwig Eva Maria Kiesler, kasnije poznatija kao Hedy Lamarr, glumica i inovatorica. Premda se proslavila kao jedna od najvećih MGM-ovih zvijezda, također je sudjelovala u izumu ranog oblika komunikacijske tehnologije na kojoj se zasniva i današnja bežična komunikacija.

Hedwig Kiesler rodila se u Beču, u židovskoj obitelji. Majka joj je bila prilično slavna pijanistica svoga doba, Gertrud Lichtwitz Kiesler, a otac, Emil, upravljao je bankom. Kako su pripadali višoj srednjoj klasi, djevojčica je već s deset godina počela učiti balet i klavir. Ubrzo ju je otkrio Max Reinhardt, koji ju je nazvao “najljepšom ženom u Europi”, pa je već kao tinejdžerka počela igrati u njemačkim filmovima.

Početkom 1933. godine, odigrala je prvu ulogu koja će je proslaviti po cijelom svijetu, u filmu Gustava Machatýja “Ekstaza“. Snimljen u Pragu, film je opisivao život mlade supruge željne ljubavi udane za znatno starijeg muža koji ne mari za nju. Film je izazvao velike polemike zbog dva ključna momenta: jedan je slavna scena u kojoj Hedy Lamarr – tada još pod imenom Kiesler – gola pliva u jezeru te zatim isto tako gola trči kroz šumu u potrazi za svojom odjećom, dok je drugi znatno manje izazovan sam po sebi, no isto je tako važan, jer prikazuje njeno lice tijekom orgazma, što se smatra prvim takvim prikazom na filmu.… Daj dalje!

Hillz lolz

Ne znam jeste li to primijetili, ali među novim memima koji vrludaju internetom, pojavila se i jedna prilično duhovita fora — SMS-anje Hillary Clinton. Mem se proširio dosta brzo, i dva tipa, Stacy Lambe i Adam Smith, napravili su čak i tumblr posvećen “Hillarynom tekstanju“. Kao što to obično biva, našlo se tu duhovitijih i manje duhovitih varijanti, ali sajt je postao prilično popularan, pa se pojavilo i nekoliko novinskih komentara na njega — konačno, Ameri su već uveliko zaneseni svojim predizbornim pitanjima, i bilo je doista zanimljivo vidjeti kako nisu svi politički/politizirani blogovi orijentirani isključivo na jakoozbiljne komentare ili čistu zlobu.

A onda je dečkima stigao još jedan prilog za sajt, koji je izgledao ovako:

I da, dečki su u prvi čas doista i reagirali otprilike ovako kako je prikazano na slikama. Naime, ovu foru poslala im je — Hillary Clinton osobno, koja je vidjela sajt i učinio joj se zabavnim. Tko ne vjeruje, može na originalnom tumblru pogledati i fotke Adama i Stacyja zajedno s Clinton, jer ih je žena, između ostalog, pozvala da se uslikaju zajedno pa da imaju i jedan “texting with Hillary” prilog.… Daj dalje!

Imem-nemem…

Jest, bilo je neko vrijeme tiho na Milerami, ali sad će opet malo galame. Za početak, mem koji se širi po feminističkim blogovima, a meni je baš zgodan. Sastoji se od dva dijela.

Dio prvi:

10 stvari koje ne posjedujem (a svejedno nekako uspijevam biti žensko)

1. Krema za lice. Zapravo, bilo kakva kozmetička krema osim one za ruke.¹

2. Lak za kosu, gel, fen, pegla za kosu, figaro. Iako povremeno bojim kosu, bilo kakva oprema za kosu koja na tehničkoj razini nadilazi četku mi je strana.

3. Knjige o dijetama. Dijetne kuharice. Kalorične tablice. Tablete za dijete. Bilo što povezano s dijetama, na bilo koji način.

4. Tzv. ženski časopisi. Cosmo, Gala, Moja priča, Story, whatever. Ništa od navedenoga. Jednostavno me to ne zanima, sori. Imala sam jedno 10 godina skupljenih brojeva filmskog časopisa Première, ali sam ih pri jednoj selidbi izbacila, kao i razne kompjuterske časopise koji su se s vremenom nakupili.

5. Cipele s visokom petom.… Daj dalje!

Izvanredna vijest

Ova je vijest, bar po mome, doista izvanredna. Naime, Island ima novu premijerku, ženu po imenu Jóhanna Sigurðardóttir (ovo Sigurðardóttir je patronimik, ne prezime, i po islandskom običaju pristojno je o njoj govoriti kao o Jóhanni). Samo po sebi, ne bi bilo ništa posebno: još od Sirimavo Bandaranaike, u svijetu je bilo podosta premijerki, a Island je, na primjer, već imao i predsjednicu. No, Jóhanna je prva premijerka koja je ujedno i javno deklarirana lezbijka, odnosno prva je otvoreno homoseksualna osoba koja je ikad stupila na čelo neke vlade.

Možda se nekome čini da je to bez veze: kakve bi veze, zaboga, trebala imati nečija seksualna orijentacija s političkom sposobnošću? Slažem se, ama baš nikakve. Žena je i inače očito jako dobro kvalificirana za svoj položaj: rođena 1942. godine, u političke je vode ušla kroz rad u sindikatu stjuardesa, a još 1978. prešla je u političare. Od 1984. do 1993. bila je dopredsjednica islandske Socijal-demokratske stranke, a od 1987. do 1994.… Daj dalje!

Jane Austen

Na današnji dan, 16. prosinca 1775. godine, rodila se Jane Austen, jedna od najpoznatijih i najomiljenijih spisateljica ne samo anglofone, već i književnosti uopće.

Jedna od osobitosti Jane Austen jest i to što su biografske informacije o njoj prilično rijetke. Procjenjuje se, na primjer, da je u životu napisala oko tri tisuće pisama, od kojih je očuvano samo kakvih 160. Većina biografskih podataka dolazi nam tako od obiteljskih spisa, koji su uglavnom opisivali dobru i tihu “tetu Jane”.

Zna se da je imala šestoricu braće i jednu sestru, koja joj je cijelog života bila najbolja prijateljica. Od braće, bila je najbliža s Henryjem, koji joj je kasnije u životu bio i agent. U skladu s obiteljskom tradicijom, 1783. godine, Jane i Cassandra poslane su u Oxford, gdje su se obrazovale kod gđe. Ann Cawley. U školi su učile francuski, pisanje, vezenje, ples, glazbu i dramu. No, do prosinca 1786., obje su se djevojke morale vratiti kući, jer obitelj više nije mogla plaćati njihovu naobrazbu.… Daj dalje!

Još malo o kozmetičkoj industriji

Možda sam nekima već dosadna. Ali kozmetička industrija mi doista ide na živce — a nisam ni jedina. Pogledajte kako je to lijepo izanalizirala feministička komičarka Sarah Haskins.

… Daj dalje!

Kaligrafska umjetnost

Kaligrafkinja Margaret Shepherd, osim što lijepo piše — pa čak i piše knjige o tome kako lijepo pisati — bavi se još jednom, specifičnom formom kaligrafije: kaligrafskom grafikom, u kojoj se od slova stvaraju likovi — a likovi ispisuju sami sebe. Ta vrst umjetnosti nije osobito nova — zapravo, pojavila se gotovo istovremeno kad i sama kaligrafija — no lijepo je vidjeti da i danas, kad gotovo više nitko ništa ne piše rukom, netko ima strpljenja i imaginacije stvarati slike slovima.

Pogledajte cijelu galeriju na Neatorami.… Daj dalje!

Kate Wilson Sheppard

Na današnji dan, 10. ožujka davne 1847. godine, u Liverpoolu se rodila Catherine Wilson Malcolm, kasnije poznatija kao Kate Wilson Sheppard, žena koja je uspjela Novi Zeland navesti da ženama da pravo glasa već 1893. godine, kao prva samostalna zemlja na svijetu koja je to učinila. Usporedbe radi, žene su u Americi pravo glasa dobile tek 1920. godine, u Velikoj Britaniji 1928.¹, a u Francuskoj², i Hrvatskoj tek 1945. godine. Prva europska zemlja koja je žene pripustila u politiku bila je Finska, koja je ženama dala i aktivno i pasivno pravo glasa već 1907. godine, i iste godine već izabrala čak 17 žena u svoj parlament. S druge strane, u Lichtensteinu su žene pravo glasa dobile – 1984. godine.

Kate Sheppard bila je predsjednica Ženske kršćanske unije za umjerenost, crkvene organizacije koja je promicala umjerenost prvenstveno u piću, no daleko od toga da bi joj suzdržavanje od alkohola bilo jedini interes. Pod njenim vodstvom, unija je prvi put zatražila pravo glasa za žene 1891.… Daj dalje!

Lucie Delarue-Mardrus

Na današnji dan, 3. studenog 1874. godine, rodila se Lucie Delarue-Mardrus, francuska pjesnikinja, spisateljica, kiparica, crtačica, novinarka i povjesničarka.

Da, dobro ste pročitali: Lucie Delarue uspjela je ostvariti sve te karijere, i u svima je bila podjednako uspješna. Udala se za orijentalistu Joseph-Charlesa Mardrusa, no nije željela imati djece, a postupno je također otkrila da je više privlače žene nego muškarci, i zbog toga se 1915. godine razvela od svoga supruga.

Napisala je više od sedamdeset romana, brojne putopise, kazališne komade i novinske članke, a u novinama je objavljivala i kritike. Svoje bavljenje kiparstvom dugo je držala praktički tajnim, te je svoje skulpture izložila tek potkraj života.

Umrla je 1945. godine. Strašna žena.… Daj dalje!

Mai Zetterling

Mai Zetterling

Na današnji dan 1994. godine umrla je Mai Zetterling, švedska glumica, spisateljica i redateljica.

Rodila se 1924. godine, a karijeru je započela kao glumica. Nakon početaka u dramskom klubu, već u 17. godini zaigrala je na daskama Švedskog nacionalnog kazališta. Prvu filmsku ulogu odigrala je u filmu Alfa Sjoberga Mahnitost, 1944. godine. Scenarist filma bio je Ingmar Bergman, s kojim je četiri godine kasnije snimila film Glazba u tami¹ .

No, već krajem pedesetih godina, shvatila je da joj glumački posao nije dovoljan, i počela se baviti režijom. Nakon nekoliko dokumentaraca za britansku televiziju, 1961. godine snimila je svoj prvi igrani film, kratkometražnu Ratnu igru, koja je osvojila Zlatnog lava u Veneciji. No, nije zanemarila ni glumu. Tako 1962. s Peterom Sellersom nastupa u filmu Igra za dvoje², adaptaciji romana Kingsleyja Amisa Taj nesigurni osjećaj, koji je jedna od najboljih komedija o nevjeri ikad snimljenih.

_________________________________

Naslov ovog filma parafrazirat će puno kasnije Lars von Trier svojim Plesom u tami.

Daj dalje!

Marie Curie

Na današnji dan, 7. studenog 1867. godine, rodila se Maria Skłodowska, dobitnica dviju Nobelovih nagrada i do danas jedina žena koja ih je dobila dvije, žena koja je promijenila naš pogled na svijet i fiziku kao malo tko.

Maria Skłodowska rodila se u Varšavi, u obitelji koja se bavila znanošću: otac joj je bio profesor matematike i fizike, dok joj je majka bila učiteljica. Relativno rano, s 11 godina, ostala je bez majke, a godinu prije izgubila je i jednu od svojih starijih sestara. Navodno je upravo zbog toga odbacila i vjeru, te se cijelog života predstavljala kao agnostik.

Od malena je bila izvrsna učenica, te je 1883. diplomirala kao najbolja u svojoj klasi. Istovremeno, sudjelovala je u tajnom otporu rusifikaciji varšavskoga društva, te je 1863., kad je Rusija ugušila poljski ustanak i zabranila ženama pristup na sveučilište, sudjelovala je u radu ilegalnog “Letećeg sveučilišta”, držeći privatne sastove na poljskom. No, te aktivnosti dovele su obitelj u tešku financijsku situaciju, pa su Maria i njena sestra Bronisława sklopile pakt: prvo će Maria raditi i izdržavati obitelj i Bronisławu tijekom školovanja u Parizu, a zatim će Bronisława učiniti isto za Mariju.… Daj dalje!

Marija Jurić Zagorka

Bez obzira na to što piše na Wikipediji, Marija Jurić Zagorka rođena je na današnji dan, 2. ožujka 1873. godine, u plemićkoj kuriji Negovec u blizini Vrbovca.

Bila je tako strašna žena da su je se mnogi bojali, i zato joj pridjeljivali razne nelijepe nadimke. Tako je Šime Mazzura, glavni urednik Obzora, za nju rekao da je “”baba bez imena i ugleda, nitko i ništa, zagorska kravarica i k tome još zaražena socijalističkim mentalitetom i feminističkim novotarijama”. Naravno, nimalo nije pomagalo ni to što je bila iznimno popularna kao spisateljica: time je dvostruko uvrijedila establishment, i kao žena i kao autorica “popularnog šunda”.

No, osim što je pisala romane koji su dan-danas čitani i popularni, Zagorka se bavila i politikom i ženskim pitanjima. Što nije ni čudno. Dobila je relativno kratko formalno obrazovanje, i premda je Geza Rauch (šef Zagorkinog oca) bio spreman platiti njeno daljnje obrazovanje u Švicarskoj, roditelji su je maloljetnu udali i s mužem poslali u Mađarsku.… Daj dalje!

Marlene Dietrich

Na današnji dan, 27. prosinca 1901. godine, rodila se Marie Magdalene, kasnije poznata kao Marlene, Dietrich, jedna od najvećih zvijezda svih vremena.

Rođena je u Berlinu kao mlađa od dvije kćeri, u obitelji udobno srednje klase: majka joj je bila kći urara, a otac policijski poručnik koij je umro kad je Marie Magdalene bilo samo deset godina. U obitelji su je uglavnom zvali Lene, no ona je sama, s kakvih jedanaest godina, svoja dva imena spojila u tada vrlo neobično “Marlene”.

Godine 1906. krenula je u djevojačku školu Auguste Victoria u Berlinu, gdje je željela postati violinistica, no ti su se snovi raspali kad je povrijedila ručni zglob. Kako ju je kazalište oduvijek privlačilo, preorijentirala se na glumačku karijeru, i po završetku srednje škole pokušala se upisati na dramsku akademiju Maxa Reinhardta, no tamo su je odbili. Stoga je krenula raditi u kazalištu, uglavnom kao plesačica u zboru. Prvu je malu filmsku ulogu dobila 1922., u filmu So sind die Männer (Muškarci su takvi).… Daj dalje!

Mary Pickford

Na današnji dan, 29. svibnja 1979. godine, umrla je Mary Pickford, kanadska glumica, suosnivačica studija United Artists i jedna od trideset i šestero osnivača Akademije filmske umjetnosti i znanosti, institucije koja dodjeljuje Oskare.

Rodila se 8. travnja 1892. godine kao Gladys Louise Smith, u Torontu. Njen otac nije imao stalnog posla, a majka joj je bila Charlotte Hennessy, rođena kao Elsie Charlotte Printer a znana još i kao Charlotte Smith Pickford, koja je i sama bila glumica, da bi se kasnije posvetila menadžerskoj karijeri, kao jedan od najvećih poslovnih umova Hollywooda. Upravljala je, tako, kompanijom svoje kćeri, Mary Pickford Film Company, a poznata je po tome što je svojoj kćeri isposlovala ugovor za milijun dolara godišnje, prvi milijunski ugovor u američkoj filmskoj industriji.

Mary je bila prvo Charlottino dijete. Kako joj je otac bio metodist, a majka katolkinja, Gladys Louise krštena je u obje crkve, pri čemu joj je na drugom krštenju majka promijenila srednje ime u Mary. Nakon rođenja još dvoje djece, Jacka i Lottie, njihov otac, alkoholičar, napustio je obitelj, prepustivši Charlotte da se brine za sve.… Daj dalje!

Mary Russell

Na današnji dan, 26. rujna 1865. godine, rodila se Mary du Caurroy Tribe, kasnije poznatija kao Mary Russell, vojvotkinja od Bedforda, fotografkinja, medicinarka i avijatičarka.

Rodila se u Stockbridgeu kao kći anglikanskog svećenika, a djetinjstvo je provela u Engleskoj, živeći kod tetke zajedno sa svojom sestrom, te pohađajući Cheltenham Ladies’ College. Sa šesnaest godina, otišla je u Indiju, pridružiti se svojim roditeljima, jer joj je otac bio arhiđakon u Lahoreu.

Indija ju je oduševila jer joj je pružala znatno više slobode nego viktorijanska Engleska: smjela je jahati, i to ne damski, i tako je s ocem prešla dobar dio Indije. Igrala je tenis, pa čak i kriket, što je za žene u Engleskoj bilo nezamislivo.

Kad se obitelj preselila u Simlu, upoznala je lorda Herbranda Russella, i mladi par ubrzo se zaručio. Suprugova obitelj, mora se priznati, nije bila pretjerano sretna s odabirom njihova sina. U pismima koja su izmjenjivali prije vjenčanja, to se jako lijepo vidi, jer je najbolje što mogu reći o svojoj budućoj snahi što je – Europljanka (najveći strah bio je da će se neodgovorni Herbrand oženiti Indijkom), ali “samo crkvenjakova kći”.… Daj dalje!

Melisa Michaels: Cold Iron/Sister to the Rain

Dok sam se nedavno pripremala za izlaganje o ženama i krimićima na ovogodišnjim Danima Marije Jurić Zagorke, ulučila sam priliku da ponovno pročitam jednu svoju odavno omiljenu knjigu, Cold Iron Melise Michaels. A budući da znam kako je gđa. Michaels tragično nepoznata u našim krajevima, bit ću tako slobodna da vas zagnjavim jednim malim dvosvrtom, na oba naslova iz ove serije. Eto…

O privatnim detektivima se sve zna. Oni američkog podrijetla moraju svakako imati otrcani ured, pljosku u ladici, i fatalnu ženu kao klijenta. Do neke mjere, Lavine i Arthur odgovaraju ovom opisu: sjedeći u poprilično otrcanom uredu, privatna istražiteljica Lavine ponekad je u iskušenju da posegne za svojom pljoskom. Da, dobro ste pročitali: i Rosie Lavine i njena partnerica Shannon Arthur su žene. I, premda, po ustaljenoj tradiciji detektivskih romana, i Rosie povremeno padne u krevet fatalnih mušterija suprotnog spola, to je tek prvo od mnogih iznenađenja. Jer, kao što Rosie nije običan detektiv, ni fatalna mušterija nije muškarac. Nego vilenjak.… Daj dalje!

Mjesec Aorinih knjiga

Centar za ženske studije organizira prodajnu akciju Mjesec Aorinih knjiga, kao znak podrške urednici Aore Neli Milijić, predivnoj i apsolutno strašnoj ženi. Tijekom mjesec dana, dakle, sve do 25. studenog, možete naslove izdavačke kuće Aora nabaviti po sniženim cijenama — sve ispod 100 kuna. Detaljan popis knjiga možete (u .xls formatu) pogledati ovdje, a detalje o naslovima pogledajte na Aorinom sajtu. Čitateljstvo Milerame posebno upozoravam da, premda Aorini naslovi nisu čisto žanrovski, među njima ima puno stvari koje su doista zanimljive za svakoga tko voli spekulativnu fikciju.

Inače, ako se pitate u čemu je posebnost ove ponude: sav prihod od prodaje knjiga bit će utrošen za potrebe liječenja. Knjige možete kupiti u Centru za ženske studije / Memorijalnom stanu Marije Jurić Zagorke, Dolac 8 (prvi kat), svakim radnim danom između 10 i 18 sati, ili se javiti na mail ili telefon Aora naklade.

Ovaj poziv slobodno proslijedite i drugim zainteresiranima. I obavezno iskoristite priliku!

Centar za ženske studije organizira prodajnu akciju Mjesec Aorinih knjiga, kao znak podrške urednici Aore Neli Milijić.

… Daj dalje!

Nekoliko obavijesti

Kao prvo, ako nemate planova za danas navečer, odšećite se do Društva pisaca. U 19.00 sati, u prostorijama HDP-a u Basaričekovoj 24 održat će se, naime, razgovor s Nelom Miljić, poduzetnicom, aktivisticom i urednicom u izdavačkoj kući Aora. Nela je jedna strašna žena, a govorit će o povezanosti kulture i poduzetništva i drugim zanimljivim stvarima, tako da vam jamčim dobru zabavu.

Kao drugo, sve koji su zainteresirane za uključivanje u ovogdišnji obrazovni program Centra za ženske studije upozoravam da je upisni rok produžen, te se tako prijave primaju do 15.ožujka. Pogledajte program i prijavite se!

Kao treće, Ženska infoteka će povodom Dana žena od 9. do 13. ožujka nuditi svoja izdanja po akcijskim cijenama, od 50 do 80 kuna. A ponuda je doista sjajna: od praktički početnog djela feminizma iz pera Mary Wollstonecraft Obrana ženskih prava, preko ključnih naslova Judith Butler i Carole Pateman, do slavnog i kontroverznog kunsthistoričarskog pregleda Camille Paglia: Seksualna lica – Umjetnost i dekadencija od Nefertiti do Emily Dickinson, ima tu fenomenalnih stvar.… Daj dalje!

Nije SF, a trebalo bi biti

Amerika postaje opasna. Ozbiljno to mislim. Ako pogledamo kako su se do nas proširile njihove ideje — od paušalnih zabrana pušenja, preko (do)plać(iv)anja zdravstvenih usluga, pa do najnovije genijalne izmišljotine besplatnog rada za mlade (vidi pod: internship), očito je da se stvari uvoze i kad treba i kad ne treba, a uglavnom ovo drugo. I zato mi se čini vrlo bitnim da budemo svjesni toga kako se situacija u SAD-u razvija.

A ne razvija se na dobro. Potpuno je nedvojbeno da se kod njih doista odvija rat protiv žena — pogledajte samo ovaj kratak pregled najnovijih zakonskih odredbi koje će položaj žena u mnogim američkim državama učiniti još lošijim nego što trenutno jest. Obratite pozornost samo na početak linkanog članka: da, istina je, američki poslodavci imaju standard porodiljnog dopusta od dva tjedna. A stvari idu na gore.

Zapravo, idu toliko na gore da ponekad postanu smiješne. Evo, ovo isto nije izmišljeno: Tennesseeju su zastupnici apstinentnog seksualnog obrazovanja¹ uspjeli unutra ubaciti i aktivnosti koje vode do seksa te se moraju smatrati opasnima: držanje za ruke, na primjer.… Daj dalje!

Nije vic…

… već istina: na današnji dan, 1926. godine, rodila se Anne Inez McCaffrey, SF autorica i prva žena koja je dobila Huga, za svoju novelu “Weyr Search”, objavljenu 1968. godine.

Iste, dakle, godine kad su Clarke i Kubrick slagali Odiseju, Anne McCaffrey je započela sagu o Pernu, možda i najpoznatiji science-fantasy serijal osim Ratova zvijezda. 2005. godine dobila je titulu “Velikog majstora”¹ SF-a, a 2006. uvrštena je i u SF Dvoranu slavnih.

Iako rođena Amerikanka, danas živi u Irskoj, na imanju koje je sama projektirala i nazvala Dragonhold-Underhill² , a inače je — što je za nas osobito zanimljivo — diplomirana slavistica. Obrazovala se i u glazbi, što se često vidi i u njenim djelima, u kojima se odražava i druga njena velika ljubav — konji.

U svojoj dugačkoj karijeri — napisala je dosad 90 romana — Anne McCaffrey stvorila je sliku koja je danas već postala tropom³ SF-a u raznim oblicima: parenje nesparivog, najslavnije, naravno, kroz famozne jahače zmajeva s Perna, no prisutno i u seriji o živim brodovima, a često i u drugim djelima.… Daj dalje!

Noć muzeja u Zagorkinom stanu!

Jedna od atrakcija ovogodišnje zagrebačke Noći muzeja bit će i mogućnost posjeta Zagorkinom stanu, tj. Centru za ženske studije, na Dolcu 8. Osim što ćete moći vidjeti djelomično restauriran Zagorkin stan i njen pravi-pravcati pisaći stroj, imat ćete priliku nabaviti i neke knjige po sniženim cijenama. Pa što čekate? Vidimo se tamo!

… Daj dalje!

Obavijest

Sve zainteresirane žene upozoravam da je Centar za ženske studije u Zagrebu objavio poziv za prijave na upis u osnovni program ženskih studija. Citiram:

Program je namijenjen polaznicama koje su završile srednju školu, bez obzira na dob i profesionalni status ili upisani studij i koje nisu imale priliku upoznati se sa žensko-studijskim temama i feminističkom teorijom.
Prijave se primaju od 25. kolovoza do 20. rujna 2008.
Zainteresirane za upis uz prijavu trebaju priložiti životopis i motivacijsko pismo s obrazloženjem za sudjelovanje u programu. Odabrane kandidatkinje bit će uključene u prijamni postupak (razgovor, ispunjavanje upisnog obrasca).

Dakle, ako koju zanima, neka se prijavi. Uvjeravam vas da će biti zanimljivo.… Daj dalje!

Olympe de Gouges

Žena koja je francuskim revolucionarima odgovorila Deklaracijom prava žene i građanke¹. Ako ćemo o strašnim ženama, ona je među najstrašnijima.

Rođena je 7. svibnja 1748. godine, kao kći Anne-Olympe Mouisset, pod imenom Marie Gouze, premda se suprug njene majke, Pierre Gouze, odbio potpisati na rodni list. Kasnije je majka objasnila Marie o čemu se radi: djevojčica je, naime, bila nezakonito dijete Jean-Jacquesa Lefranca de Pompignana, pjesnika i prevoditelja, slavnog po sukobu s Voltaireom. Ta činjenica vjerojatno je i jedan od razloga zašto se de Gouges cijelog života borila (i) za prava vanbračne djece.

Godine 1765. udala se za Louis-Yvesa Aubryja, s kime je imala i sina, Pierrea. Nakon niti godinu dana, suprug joj je umro – ali i to je već bilo dovoljno za Marie-Olympe da joj brak dojadi, te je kasnije instituciju braka opisivala kao “grob povjerenja i ljubavi”. Ubrzo nakon suprugove smrti, odlazi sa sinom u Pariz.

Tamo se počela ozbiljno baviti dvjema stvarima koje će joj do kraja života ostati niti vodilje: kazalištem i politikom.… Daj dalje!

Osam strašnih

Iako je moj službeni moto za 8. ožujka ove godine Neću dan žena, hoću ostalih 364!, jasno vam je da ovaj datum ne može proći neobilježen na Milerami. Koga zanima povijest i značenje Dana žena, može pogledati ovdje, a tko se ne sjeća prošlogodišnje, pomalo kontroverzne strašne žene rođena na ovaj dan, neka otkrije život i djelo Anne Bonny. No ove godine, bez puno mudrovanja, donosim vam priču o ni manje ni više nego 8 strašnih žena koje su se istakle na pomalo neobičan način — u cirkusu. Cirkus je naime, već sam po sebi često zapostavljen i zanemaren kao umjetnost, a zahtijeva i te kako puno vještine, hrabrosti, i spretnosti, a žene su u cirkusu obično još i dodatno zanemarivane. A pogledajte samo koliko su toga postigle…

Maria Selpetrini

Talijanskog podrijetla, Maria Selpetrini rođena je negdje oko 1853. godine, a proslavila se kao — hodačica po žici. U srpnju 1876. godine, prešla je preko Nijagarinih slapova po žici. No, nije joj bilo dovoljno samo prošetati iz Amerike u Kanadu i natrag: prvi put je prešla 8.… Daj dalje!

Petkovski internet

Internet je velik. Naprosto ne možete povjerovati kako silno, ogromno, nevjerojatno velik. Zato je ponekad teško pohvatati sve zanimljive stvari, pa eto, petak je i ako samo čekate vikend, evo nekoliko linkova koji vam možda prikrate vrijeme.

Rachel Bloom konačno se uspjela sastati s Rayem Bradburyjem. Ako ne znate zašto je to vijest, pogledajte ovaj video.

Nacionalni pomorski muzej Britanije dodijelio je svoje godišnje nagrade za najbolje astronomske fotografije. Sve ih možete vidjeti ovdje. Fotka na početku rad je čovjeka koji je dobio titulu astronomskog fotografa godine, Toma Lowea.

Dok Scalzija nije bilo, jedan od gostujućih blogera na Whatever, Brandon Sanderson, napisao je, između ostaloga, esej pod nazivom “Postmodernizam u fantasyju“. No, Jeff Vander Meer se nije baš složio s njim, pa je napisao i vlastiti odgovor, pod naslovom “Postmodernizam u fantasyju: ispravak“. Oba eseja — i rasprave pod njima — su jako zanimljive, a možda za koji dan i ja budem imala odgovor na odgovore… dotle, proučite, dakle, što misle ova dvojica.… Daj dalje!

Počeo je dan Ade Lovelace

Budući da je u Kiribatiju već 3 ujutro, na New Zealandu 2, a na Fijiju 1, počeo je svjetski Dan Ade Lovelace.
Neki postovi već su objavljeni, čak i tamo gdje ponoć još službeno nije nastupila. Ako sudjelujete u Danu Ade Lovelace, svoj post tim povodom dodajte u bazu podataka, ovdje.
Ovdje pak možete vidjeti mapu dosad objavljenih postova. Očekujte da će se stvari nastaviti razvijati još 47 sati — zbog različitih vremenskih zona, jedan “online” dan traje 50 sati.
I na kraju, za one znatiželjne, moj post za ovaj dan je već spremljen, ali ćete se ipak morati strpiti da prođe ponoć kako biste ga vidjeli.… Daj dalje!

Pogled u oči

Ako spadate u onaj dio ljudske populacije koji je opremljen vidljivim mliječnim žlijezdama, sasvim sigurno ste se bar jednom u životu suočili¹ s problemom pogleda koji bi trebao susresti vaš, ali umjesto toga staje nešto niže. Ali ne brinite, i za to ima lijeka!

Forehead Tittaes w/ Marion Cotillard from Marion Cotillard

_________________________________

za određene neuobičajene vrijednosti izraza “suočiti se” [↩]

Daj dalje!

Pogodite što piše Katie MacAlister

Katie MacAlister, žena koja se uglavnom bavi raznim oblicima paranormalnih/vampirskih ljubića, ima običaj organizirati i razne natječaje. Jedan je upravo u tijeku, a vremena za prijavu ima još samo do nedjelje, 11. ovog mjeseca.

Natječaj je naizgled jednostavan: uz pomoć pet fotografija koje se mogu vidjeti na njenom sajtu valja dokučiti u koji će podžanr spadati njen sljedeći roman.

Troje ljudi koji točno pogode o kojem se podžanru radi dobit će kao nagradu posvetu na početku navedenog romana, a uz to još i dobiti advanced reader primjerke iste te knjige. Da bi stvari bile još zanimljivije, čak i ako ne pogodite točno, ulazite u dodatno izvlačenje, u kojem će žena podijeliti još pet primjeraka svoje knjige.

A ako vam se čini da paranormalni ljubići nisu vaša šalica čaja, promislite još jednom, jer Katie MacAlister je doista zanimljiva žena. Uostalom, što biste mislili o autorici knjige naslova Zen i umjetnost vampira? Dakle, jurite i prijavite se!… Daj dalje!

Pozdravite Dianu Wynne Jones

Jedna od najboljih fantasy spisateljica današnjice, Diana Wynne Jones, već se dulje vrijeme bori s rakom. Po najnovijim vijestima, odlučila se prekinuti s kemoterapijom, i liječnici joj predviđaju još samo nekoliko mjeseci života. No, putem poluslužbenog sajta koji održavaju njene obožavateljice Meredith Macardle i Helen Scott, možete joj poslati poruku. Kako je Wynne Jones slaba, ne može osobno čitati mailove, ali Meredith ih redovito printa i nosi na čitanje. Zato, ako ste uživali u Vihorovom pokretnom dvorcu, ako ste se smijali na The Tough Guide to Fantasyland, ako ste pogađali koji je lik baziran na Neilu Gaimanu u Deep Secret — ako ste ikad u životu dobili nešto od velikog, velikog talenta Diane Wynne Jones, ne budite lijeni: pošaljite par riječi mailom na adresu meredithxyz at googlemail dot com.

A ako nikad niste pročitali ništa što je napisala Diana Wynne Jones, dobar vam je čas da počnete. Vihorov pokretni dvorac preveden je i kod nas, a, naravno, postoji i izvrsna filmska verzija Hayaoa Miyazakija.… Daj dalje!

Prije dvadeset godina…

… 20. travnja 1992.¹ održan je koncert u počast jednom od najvećih pjevača svih vremena, Freddieju Mercuryiju. Neću sad tu pisati biografiju, jer, štogod je Freddie bio, a bio je svašta, definitivno nije bio žensko, ali ću vas podsjetiti na to da je ekstravagantnu tvrdnju o “jednom od najvećih pjevača” vrlo lako dokazati ako se pogleda cijeli koncert. Na probama je, navodno, Robert Plant zavapio “How the hell did he hit those notes?!?” a i mnogi drugi su morali mijenjati registre i smišljati slične varke ne bi li uspjeli preživjeti (i prepjevati) ono što je pokojni gospodin Bulsara izvodio lakoćom koja je doista plijenila. Među onima, pak, koji su se u svemu tome doista dobro snašli neću izdvojiti Georgea Michaela (jer ga svi znaju), već jednu od meni općenito dražih verzija jedne od meni najdražih pjesama. Annie Lennox i David Bowie. Under Pressure.

_________________________________

da, to je bilo prije dvadeset godina! [↩]

Daj dalje!

Review: Cold Magic

Cold Magic by Kate Elliott

My rating: 4 of 5 stars

Warning: there is a major spoiler in this review. It’s surrounded by warnings and wire-fences and whatnots, so the rest of the review is actually safe to read.

A wonderful book that manages to self-destruct in the last sentence.

Cold Magic has so much good going for it. First, it’s a fantasy that’s neither medieval nor defaulting to white, and both are good things. The story is told by Cat, an orphan raised by her aunt and uncle in a middle-class family that has financial troubles, but still manages to be a loving place — and all of these are seriously good things. Its magic system — just like its characters — is a mixture of Celtic and African mythologies, with some classic stuff thrown in for good measure, and it treats all of its sources with respect, which are (you guessed it) very good things indeed. It deals with an alternate Europe, in an alternate 19th century, which gives it the steampunky (or, as the publishers say, “icepunk”) feeling, but without glossing over the social issues brought about with industrialisation, which is one of the best in the long list of good things in this novel.… Daj dalje!

Sestre Bronte rasturaju

Koliko god je, možda, u neupućenoj javnosti raširena slika sestara Bronte kao smrknutih, ojađenih žena koje umotane u sive šalove lutaju vjetrovitim vrištinama Yorkshirea, u stvarnosti, sve su tri — usprkos nedvojbeno teškom životu — bile duhovite i snažne žene koje su se voljele smijati, što se vidi po njihovim pismima i zapisima suvremenika. I baš zato mislim da bi uživale kad bi vidjele ovu, nažalost izmišljenu reklamu za akcijske figure koje bih ja, eto, odmah kupila.

… Daj dalje!

Sita pjeva blues

Ne znam jeste li upoznati s pričom, pa, za one koji je ne znaju: još prije nekoliko godina, animatorica Nina Paley počela je raditi na animiranom filmu Sita pjeva blues, kombinaciji Ramayane i autoričine privatne priče o ostavljanju. Cijeli je film prožela pjesmama Annette Hanshaw, blues pjevačice iz dvadesetih godina prošlog stoljeća. Računala je, naime, da su pjesme već odvano postale javno dobro… a onda je otkrila da nije tako. Vlasnici copyrighta počeli su je progoniti, i cijela priča pretvorila se u sudski košmar, u kojem je žena skoro ostala bez para/krova nad glavom/sredstava za život, sve zato što nije htjela mijenjati glazbu u svome filmu, a odbijala je i prihvatiti kompromise koji bi njen film zatvorili razno-raznim DRM-sustavima i sličnim glupostima.

Ali sad je košmar konačno završio: Nina Paley uspjela je “osloboditi” svoj film i od danas ga svi mogu slobodno ne samo pogledati na službenom sajtu, već i skinuti u raznim formatima s Internet Archivea.… Daj dalje!

Slatkiš!

Ne, ne slatkiš u smislu bombona, čokolade, knedla sa šljivama ili štrudle od jabuka, već slatkiš u smislu da je priča – koju sam slučajno našla, preko twita divnih i nezamjenjivih Smart Bitches – baš nevjerojatna kombinacija sukoba starih i novih medija, ženskih savjeta i granica, upravo one vrste koje Milerama tako voli. Ili, drugim riječima, višestruki fail.

No, da počnem od početka. A početak je članak koji je izašao u novom broju američkog izdanja ženskog časopisa Marie Claire, pod naslovom “The Hunger Diaries“. Ako vam se ne da čitati članak, da vam skratim muke: novinarka Katie Drummond napisala je članak o “novom internetskom fenomenu”, skupini blogerica¹ koje se bave zdravljem i prehranom, a koje su nedavno održale konvenciju, pod nazivom “Healthy Living Summit”, koja je okupila respektabilnih dvjestotinjak posjetitelja. Cijelu stvar organiziralo je šest blogerica, od kojih je jedna prehrambena stručnjakinja, a druge su amaterke u svijetu dijeta i vježbi, ali eto, blogaju baš o tome – i po tome su poznate u blogosferi.… Daj dalje!

Sofia Loren

Na današnji dan, 20. rujna 1934. godine, rodila se Sofia Villani Scicolone, bolje znana pod umjetničkim imenom Sophia Loren. Prva glumica koja je dobila Oskara za ulogu koju nije odigrala na engleskom (1962., za Dvije žene), Loren je u svojoj karijeri nakupila 50 nagrada, uključujući tu dva oskara, pet zlatnih globusa, jedan Grammy i jednu BAFTA-inu nagradu. Proglašena je jednom od 25 najvećih glumica svih vremena, i, uopće, totalno je jedna strašna žena.

Rođena je u Rimu, kao vanbračna kći inžinjera i Riccarda Scicolonea i Romilde Villani, učiteljice klavira i glumice. Njen otac nije htio ženidbu, pa čak nije ni financijski podupirao obitelj, no iz iste veze se, četiri godine kasnije, također rodila i njena mlađa sestra Maria. Kako bi preživjele, Romilda Villani se sa svoje dvije kćeri preselila iz Rima u Pozzuoli, mjestašce blizu Napulja, kod svoje majke, Sophijine i Marijine bake Luise. Stvorena je četveročlana obitelj strašnih žena.

S početkom II. Svjetskog rata, međutim, Pozzuoli je postao česta meta bombardiranja, jer je imao luku i tvornicu municije.… Daj dalje!

Soomrak

Već su valjda svi svjesni da se ovog vikenda, od 24. do 26. travnja, održava SferaKon, najveća i najstarija SF-konvencija ne samo u Hrvata, već i u ovom našem dijelu svijeta. I dok detaljni program i satnicu možete vidjeti ovdje, ja izdvajam jedan događaj koji je po mnogočemu poseban: naime, ni naše krajeve nije zaobišla ludnica Sumraka, a na svi koji se pitaju zašto je tako, na SFeraKonu će imati priliku otkriti odgovor na to pitanje, i to iz ustiju dviju cura koje to najbolje znaju, jer su upravo ciljana publika tetralogije Stephenie Meyer.

I ne samo što će održati predavanje o tome što je to čemu (pre-)tinejdžerice ne mogu odoljeti kod mramorno hladnih i tvrdih vampira, nego će, za sve one koji nisu imali živaca pročitati bar jednu knjigu niti pogledati film, prikazati vlastiti video-uradak koji sve važne događaje iz Twilighta destilira na pet minuta. I još im ostaje prostora za komentar.

Dakle, odvojite si vrijeme u subotu u 15.30 i dođite vidjeti i čuti u čemu je štos.… Daj dalje!

Spekulativna fikcija druge vrste

Potvrđeno je ono što sam oduvijek sumnjala: razni “bosweloxi” i druge trionitakarotinenske anti-age izmišljotine koje se čuju i vide na reklamama za kozmetiku su izmišljotine kozmetičkih kompanija.

Nakon što je studija od prije par godina dokazala da skupa kozmetika ima isto toliko efekta kao i jeftina (vrlo malo), ovo je još jedan dokaz da se kozmetička industrija kao takva zasniva 90% na lažima i nesigurnostima. Da ni ne govorim o umjetnim trepavicama Penelope Cruz na reklami za maskaru.

A s druge strane, prošlogodišnje istraživanje u Velikoj Britaniji otkrilo je da bi se preko polovica žena užasnulo kad bi bile primorane izaći iz kuće bez šminke. No zanimljivo mi je da bi se dvije trećine žena rado oslobodilo “terora šminke”, ali im se čini da izgledaju tako loše da si to ne mogu dopustiti, a 23% ih čak smatra da se loše osjećaju bez šminke.

Kozmetička industrija je zločin. Većina žena iz iste ove ankete izjavilo je također i da je sa šminkanjem počelo oko 12.… Daj dalje!

Sretan rođendan, Anna Mae Bullock!

Na današnji dan, 26. studenog 1939. godine, u gradiću Natbush u Tennesseeju, rodila se Anna Mae Bullock, danas poznatija kao Tina Turner. Dobitnica osam nagrada Grammy, pjevačica, glumica, skladateljica i plesačica, jedna od najvećih rokerskih ličnosti svih vremena, žena koja je čak s dva singla ušla u Grammy Hall of Fame, baka i kraljica rock and rolla.

No, nije do toga došla nimalo lako. Anna Mae Bullock rodila se kao druga kći u obitelji tvorničkih radnika, sa kombinacijom afroameričkih, europskih, čeroki i navaho gena. U djetinjstvu ih je napustio otac, a onda, privremeno, i majka. Anna je je pohađala školu Flag Grove, a 1956. godine, djevojke su iz Natbusha otišle u St. Louis kako bi živjele s majkom.

Tamo je osamnaestogodišnja Anna upoznala tada već relativno poznatog rokera, Ikea Turnera. Nakon mnogo nagovaranja, Turner joj dopušta da počne pjevati kao prateći vokal u njegovoj grupi. Ključni trenutak, međutim, dogodit će se 1960. godine: kad se pjevačica nije pojavila na snimanju za pjesmu A Fool in Love, Anna Mae ju je zamijenila tako uspješno da singl stiže na 2.… Daj dalje!

Sretan rođendan, gospođo Le Guin!

Na današnji dan, 21. listopada 1929. godine, rođena je Ursula Kroeber Le Guin, jedna od najvažnijih spisateljica spekulativnog žanra, dobitnica brojnih nagrada, uključujući tu i nagradu velikog majstora Gandalf 1979. godine, te Velikog Majstora SFF-a 2003.

Ursula Le Guin rođena je u kalifornijskom sveučilišnom centru Berkeleyju, u obitelji antropologa Alfreda L. Kroebera i spisateljice Theodore Kroeber. Njen je otac, između ostalog, bio prvi doktor antropologije u SAD-u((doktorirao je 1901. na sveučilištu Columbia)), a antropologija će biti i ostati jedan od bitnih čimbenika u cijelom opusu Ursule Le Guin.

Književnošću se Le Guin počela baviti još u najranijoj dobi: prvu je priču poslala u časopis Astounding kad joj bilo samo jedanaest godina. Najranije su joj se priče bavile izmišljenim zemljama, no nisu u sebi imale drugih fantastičnih elemenata. No, u šezdesetim godinama počela se zanimati za znanstvenu fantastiku, i počela redovno objavljivati u raznim časopisima.

Pravu će slavu doživjeti 1969. godine, s objavljivanjem romana Lijeva ruka tame, za koji će dobiti i Huga i Nebulu, a smatra se jednim od ključnih djela ne samo feminističkog, već i SF-a općenito.… Daj dalje!

Sretan rođendan, Rita Levi-Montalcini!

Na današnji dan, 22. travnja 1909. godine, rođena je Rita Levi-Montalcini, talijanska neurologinja i dobitnica Nobelove nagrade 1986. godine za otkriće faktora rasta živaca (NGF). Također je najstarija živuća dobitnica Nobelove nagrade, i talijanska doživotna senatorica. Danas puni 100 godina.

Rita Levi-Montalcini rođena je u Torinu u židovskoj obitelji kao najmlađe od četvero djece. Otac joj je bio Adamo Levi, inženjer i matematičar, a majka slikarica Adele Montalcini. Rita je krenula na studij medicine usprkos protivljenju svoga oca, koji je smatrao da će karijera smetati njenim dužnostima žene i majke. Isti je stav imao prema svim kćerima (u obitelji ih je bilo tri), no one se na to nisu obazirale. Jedina je posljedica bila da su zaključile kako je obitelj nespojiva s kreativnošću, te su tako i Rita i njena sestra blizankinja Paola odbile ući u brak.

Godine 1930. Rita Levi-Montalcini upisala se na Medicinski fakultet u Torinu, i studirala je kod Giuseppea Levija. Nakon diplome 1936. godine, nastavila je raditi kao Levijeva asistentica sve do 1938.… Daj dalje!

Sretan vam Dan žena!

Clara Zetkin. Strašna žena.

Da, znam, kod nas je uglavnom uvriježeno rugati se Danu žena kao “nadiđenom” prazniku, podsjetniku na socijalistička vremena ili bespredmetnom zaostatku. Čak se i mnoge žene koje se inače proklamiraju kao feministkinje ili – još češće – koje jednostavno inače drže do ženskih prava daju zavesti mitom o bezveznom Danu žena. Da ni ne spominjem one koji ga preziru, a istovremeno poslušno kupuju bombonijere u obliku srca svakog 14. veljače.

Zato molim da mi se oprosti potreba da naglasim: Dan žena nije bezvezan praznik. Sam datum odabran je u počast ženskih demonstracija 1917. godine u St. Petersburgu, kad su žene izašle na ulice tražeći kruha (da!) i povratak muškaraca s bojišnice.

S druge strane, ženske demonstracije počele su još puno ranije. 1908. godine na ulice New Yorka izašlo oko 15,000 žena, a tražile su kraće radno vrijeme, bolje plaće, i – pravo glasa za žene. Godinu dana kasnije, počele su slaviti “Nacionalni dan žena”, koji su organizirale posljednje nedjelje u veljači.… Daj dalje!

Strašna žena

Ne, ovog puta nemam detaljne biografije. Ali žena je svejedno strašna. Pročitajte.… Daj dalje!

Strašne bakice

A kad smo već kod strašnih žena, donosim vam danas dva primjera više nego strašnih žena, i to u lijepoj dobi¹.

Prvo, superstrašna bakica Mary Hardison, koju vidite tu na slici. Gospođa je strašna jer je u svojoj 101. godini oborila rekord kao najstarija žena koja se bavi — paraglajdingom. Ovaj let održan je 1. rujna prošle godine, a, da bi stvari bile još zanimljivije, nije poletjela da bi oborila rekord, već zato što se njen 75-godišnji sin počeo baviti zmajarenjem, pa je gospođa Hardison zaključila da mora i ona jer, kako je rekla, nije htjela da joj sin “bude puno napredniji”. Što ćete, mlađarija je takva, treba držati korak s njom.

Inače, Mary Hardison oborila je rekord koji je od 2007. držala druga strašna bakica, leteći zmajem sa samo 100 godina. No nije čudno što je rekord oboren, jer je za proslavu svoga 90. rođendana gospođa Hardison — otišla u Disneyland i prošla ama baš sve vožnje za odrasle.… Daj dalje!

Stvari o kojima razmišljam

OK, priznajem, neke stvari naprosto ne znam. Zbilja.

Tako, na primjer, ne znam što mislim o trećem valu feminizma. Grrrl power, postfeminizam, sve to skupa. S jedne strane, slažem se s konceptom da feminizam mora biti usredotočen na mogućnost izbora – pa tako i, ako netko tako želi, izbora da se bude “girly girl” i da se voli ružičasto. A s druge, kako i sama generacijski valjda spadam negdje u “drugu i pol” generaciju, bojim se da takav izbor može biti i štetan.… Daj dalje!

Suzanne Lilar

Na današnji dan, 21. svibnja 1901. godine, rodila se Suzanne Verbist, danas poznatija kao barunica Suzanne Lilar, belgijska teoretičarka i spisateljica.

Rođena je u Ghentu, u obitelji učiteljice i vlakovođe. Obrazovala se također u svome rodnom gradu, a zbog njemačke okupacije, jednim je dijelom prošla školu na flamanskom, iako je bila frankofona. 1919. godine upisala se na studij slijedeći želju roditelja da postane učiteljicom, no nakon samo deset mjeseci, prebacila se na pravo. Bila je prva žena koja se upisala na studij prava na Sveučilištu Gand, gdje je, kako je sama napisala, studirala “uz bojne bubnjeve”. No, 1923. godine, uspješno je dovršila studij, i udala se za elektroinžinjera Daniela Delmottea.

Samo tri godine kasnije, kao prva samostalna odvjetnica, preselila se u Anvers, te počela raditi u novinama Matin, pišući o sudskim slučajevima. Iste godine upoznala je i Alberta Lilara, odvjetnika specijaliziranog za pomorsko i međunarodno pravo, i razvela se od Delmottea.

Godine 1929., udala se za Lilara, i pridružila mu se u njegovoj odvjetničkoj kancelariji, koja se bavila međunarodnim i fiskalnim pravom.… Daj dalje!

Tiptree

Ovogodišnju nagradu James Tiptree, Jr. dobila je Sarah Hall za roman The Carhullan Army, koji u Americi dobiva novo izdanje pod naslovom Daughters of the North. Knjigu, nažalost, nisam čitala, ali se o njoj već podosta pričalo, a po webu ima prikaza koliko hoćete. Evo samo nekih:

Na io9
U Strange Horizons
U Guardianu
U Independentu
pa čak i u Telegraphu (Ovo ističem i zato što mi je slatko kako Telegraph, kao vrlo tralala tiskovina, svejedno ima redovne prikaze knjiga.)

A, inače, moram spomenuti da je posebnu pohvalu ove godine dobio Glasshouse Charlesa Strossa. Ovo me izrazito veseli baš zato što je taj roman izazvao pravu pomutnju zbog svoga preispitivanja rodnih uloga, kad su ga neki optuživali za prikrivenu patrijarhalnost, dok su drugi ukazivali na to kako se radi o izrazito feminističkom djelu. Očito da se i žiri za Tiptreeja, kao i ja, slaže s ovom drugom ocjenom.… Daj dalje!

Treći rekord dame Agathe

Agatha Christie bila je u mnogo smislova strašna žena. No najpoznatija je ipak kao spisateljica, i u tome drži svoj prvi svjetski rekord: do dana današnjeg, najprodavanija je autorica na svijetu, s više od dvije milijarde prodanih knjiga. Uzevši u obzir da svaku prodanu knjigu u prosjeku pročita nešto više od tri osobe, to znači da je bar nešto što je napisala Agatha Christie pročitalo preko šest milijardi ljudi — kompletna svjetska populacija.

Drugi joj je rekord, naravno, povezan s kazalištem: njen komad Mišolovka, napisan 1952. godine, najdulje je izvođen kazališni komad svih vremena. U kontinuiranom prikazivanju, dosad je izveden više od 23.000 puta — a jedan izvorni član ansambla, danas već pokojni Deryck Guyler, još uvijek sudjeluje u predstavi kao glas koji se čuje na radiju.

A sad je izdavačka kuća HarperCollins uspjela oboriti još jedan svjetski rekord: onaj za najdeblju knjigu. U suradnji s tiskarom Cromwell Press iz Wiltshira, i uz pomoć knjigovezaca Cedric&Chivers Period Bookbinders, napravili su trenutno najdeblju knjigu na svijetu.… Daj dalje!

Tri strašne — i kontroverzne

Na današnji dan, 28. rujna, ali 1934., 1952. i 1972. godine rodile su se tri žene, svaka na svoj način strašna, i svaka na svoj način kontroverzna. Svaka od njih zaslužila bi zasebnu priču, no stavljam ih zajedno, ne toliko zbog zanimljive koincidencije istog datuma rođenja, koliko zato što su sve tri na neki način poznate kao ne-feminističke ikone, a meni su zanimljive baš zato što upravo to, po mome, nisu. Njihova imena su Brigitte Bardot, Sylvia Kristel, i Heather Renée Sweet, poznatija kao Dita Von Teese.

Brigitte Bardot
Brigitte Bardot rodila se u Parizu, u obitelji industrijalca, kao starija od dvije kćeri, dobila je vrlo klasično obrazovanje, uključujući tu i baletnu školu od 7. godine, a njena majka upoznala ju je s Hélène Lazareff, tadašnjom urednicom časopisa Elle, te je Bardot prvi put dospjela na njegovu naslovnicu sa samo 15 godina. Već tada, dobila je prvu ponudu za nastup na filmu, od redatelja Marca Allégreta, no roditelji su se usprotivili toj zamisli.… Daj dalje!

Tri strašne žene

Ima tako nekih dana koji su, očito, plodni i pogodni za strašne žene. Takav je i današnji, 11. lipanj, koji je iznjedrio čak tri strašne žene. Predstavljam ih ovdje kronološkim redom.

Julia Margaret Cameron

11. lipnja 1815. godine rodila se Julia Margaret Cameron, britanska fotografkinja i jedna od najutjecajnijih portretistica ranog doba fotografije. Rođena u Indiji, u britansko-francuskoj obitelji, kao jedna od tri kćeri. Godine 1926. Virginia Woolf¹ o njoj je napisala: “U triju u kojem je jedna bila Ljepotica a jedna Zanosna, gđa. Cameron nedvojbeno je bila Talentirana.”

Obrazovana u Francuskoj, dobar dio života provela je u Indiji, a 1848. godine s obitelji je preselila u Englesku, i kretala se u književnim krugovima. Na njenu želju, sa suprugom se nastanila na otoku Wight, u susjedstvu Alfreda Lorda Tennysona. Za svoj 48. rođendan od kćeri je dobila fotoaparat, i otkrila novu strast. Kako je sama rekla: “Čeznula sam uhvatiti ljepotu koja mi prolazi pred očima, a sad sam konačno mogla udovoljiti toj čežnji.”

U roku od samo godinu dana, već je bila članicom fotografskih udruga u Londonu i Škotskoj, i razvila je svoj specifičan, prepoznatljiv stil, slikajući intimne portrete, često vrlo meke i kadrirane izrazito usko oko glave – stil koji se i danas koristi, a koji je, u to rano doba fotografije, bio prava revolucija.… Daj dalje!

Valentina Tereškova

Je, znam da nije bogzna kako originalno na Dan Ade Lovelace pisati o njoj, no Valentina Tereškova doista zaslužuje svoje mjesto u svakom popisu žena povezanih s tehnologijom.

Valentina Vladimirovna Tereškova rodila se 6. ožujka 1937. godine, u selu Boljšoje Maslenikovo, u oblasti Jaroslav. Otac joj je bio poljoprivrednik, a majka tekstilka. Od najmlađih dana, zainteresiralo ju je skakanje padobranom, pa se učlanila u lokalni Aeroklub. Upravo zbog iskustva s padobranstvom, dospjela je u svemirski program.

Gotovo odmah nakon uspješnog leta Jurija Gagarina, jedan od voditelja svojetskog svemirskog programa, Sergej Koroljov, predložio je da se i žene počne slati u svemir. Godine 1962., odabrano je pet dobrovoljki: Tatjana Kuznecova, Irina Solovjova, Žana Jerkina, Valentina Ponomareva, i tekstilna radnica Valentina Tereškova. Svih pet odgovaralo je zahtjevima: imale su manje od 30 godina, bile niže od 170 cm, i lakše od 70 kilograma. Valentina Tereškova od samog početka se isticala među kandidatkinjama, što zbog svojih tjelesnih sposobnosti, a što zbog svoga klasičnog proleterskog podrijetla.… Daj dalje!

Victoria Woodhull

Na današnji dan, 23. rujna 1838. godine, rodila se Victoria Claflin Woodhull, američka sufražetkinja, pobornica slobodne ljubavi, vlasnica prvih novina koje su otisnule engleski prijevod komunističkog manifesta, ali i prva žena-broker, i prva žena koja se kandidirala za položaj američke predsjednice još 1872. godine.

Victoria California Claflin rodila se u gradiću Homer u Ohiju, u obitelji Buckmana Claflina, varalice i nadriliječnika, kao treće od četvero djece. Oba njena brata, Hebern i Maldon, bavili su se tiskarstvom, a Victorija je tijekom cijelog života ostala bliska sa svojom sedam godina mlađom sestrom, Tennessee Celeste Claflin.

Kad joj je bilo samo petnaest godina, Claflin se zaručila pa kasnije i udala za tada 28-godišnjeg Canninga Woodhulla. Slično njenom ocu, i Woodhull se predstavljao kao liječnik, no, u to vrijeme, u Ohiju, nije bilo potrebno predočiti dokaze o stvarnom medicinskom obrazovanju da bi se dobio naslov doktora. U samo nekoliko mjeseci, međutim, ispostavilo se da je Woodhull alkoholičar i ženskaroš. Bez obzira na to, par je imao dvoje djece, Byrona i Zulu.… Daj dalje!

Viktorija I

Na današnji dan, 24. svibnja 1819. godine, rodila se Alexandrina Victoria od Hanovera, poznatija kao Viktorija 1. Vladala je dulje nego bilo koji drugi britanski monarh – 63 godine i 7 mjeseci – izrodila devetero djece i doživjela četrdeset i dvoje unučadi, čime je zaradila nadimak “baka Europe”.

Kad je rođena, na prijestolju je bio njen ujak, William IV, koji je doduše imao desetero djece, no sva su bila vanbračna, što je mladu princezu učinilo nasljednicom. Iako je, dakle, bila britanska princeza, u djetinjstvu je govorila samo njemački, da bi tek kasnije naučila i francuski i engleski, te je ostatak života bila trilingvalna.

Sa samo 18 godina, dospjela je na prijestolje, i odmah se bacila na vladanje. U to je doba premijer bio lord Melbourne, i isprva se mlada i neiskusna kraljica snažno oslanjala na njega. Kad mu je popularnost pala, a zamijenio ga torijevski sir Robert Peel, očekivao je da će kraljica i njega slušati bez pogovora. No, kad je pokušao promijeniti njene dvorske dame – u to je doba bio običaj da ih određuje premijer, uglavnom u skladu sa svojim stranačkim sklonostima – Viktorija se glatko odbila odreći žena koje je smatrala svojim prijateljicama.… Daj dalje!

Voltairine de Cleyre

Na današnji dan, 17. studenog 1866. rođena je Voltarine de Cleyre, američka anarhistica koju je Emma Goldman opisala kao “najnadareniju i najbriljantniju anarhisticu koju je Amerika ikad proizvela”.

Voltairine de Cleyre rođena je u siromašnoj radničkoj obitelji, od američke majke Harriet Elizabeth Billings i oca Hectora de Clairea, Francuza koji je imigrirao u SAD. Ime je dobila po Voltaireu, no brzo su joj u obitelji nadjenuli nadimak Voltai. Njena je obitelj bila dijelom abolicionističkog pokreta i podzemne željeznice za bijeg robova, što je odlučno utjecalo na njen politički razvoj.

1880. godine, nakon rastave roditelja, otac ju je smjestio u samostan – iskustvo nakon kojeg je prihvatila ateizam, što vjerojatno govori sve o odgoju koji je prošla u samostanu. Sama je to doba opisala ovako: “Bilo je kao u Dolini smrti, a na mojoj duši još stoje bijeli ožiljci gdje me u tim zagušljivim danima paklenskom vatrom spalilo neznanje i praznovjerje.” Pokušala je pobjeći iz samostana plivajući od Ontarija do Port Hurona, nakon čega je pješice prešla 25 kilometara kad su je slučajno pronašli prijatelji njene obitelji, koji su dojavili što se dogodilo njenom ocu i natjerali je da se vrati u školu.… Daj dalje!

Voxfeminae

Eto, skoro sam zaboravila to spomenuti, no, ako imate vremena ovih dana, navratite na Voxfeminae. Festival i ove godine ima puno silno zanimljivih stvari, od kojih su neke već prošle, ali još uvijek stignete posjetiti današnje projekcije filmova i Storytelling show, sutrašnje radionice i predavanja (među kojima i moje, o toleranciji i SF-u), subotnje radionice, filmove i koncerte, ili nedjeljnu radionicu orijentalnog plesa, buvljak i još filmova. U svakom slučaju, zabava zagarantirana!… Daj dalje!

Yvette Guilbert

Na današnji dan, 20. siječnja 1865. godine, rodila Emma Laure Esther Guilbert, kasnije znana kao Yvette Guilbert.

Premda većina ljudi vjerojatno nema pojma tko je ona, kladim se da ste je svi, ili skoro svi, vidjeli: Yvette Guilbert bila je slavna pjevačica i prijateljica slavnog slikara Tolouse-Lautreca, koji ju je često portretirao, te je jednu zbirku svojih crteža čak cijelu posvetio njoj.

Guilbert se rodila u u Parizu, i počela je pjevati još kao dijete, no isprva je radila kao prodavačica u pariškoj robnoj kući Printemps. Godine 1885. upisala se u školu dramskih umjetnosti, gdje se iskazala kao “sramežljiva na cesti, no hrabra na sceni”. Sa šesnaest godina, počela je nastupati u manjim kabaretima, da bi 1888. dopsjela u Theatre Variette, te 1890. stigla i do Moulin Rougea.

Njen je nastup bio iznimno originalan. Usred Moulin Rougea — mjesta koje je doista bilo posvećeno seksualnosti koliko god je ono doba dopuštalo, a dopuštalo je svašta — Guilbert je nastupala u svijetloj haljini, bez šminke, mirno stojeći na pozornici.… Daj dalje!

Žena je ženi…

Doris Lessing dobila je Nobelovu nagradu. Svaka čast. Doris Lessing je, definitivno i nedvojbeno i u svakom pogledu, strašna žena. Osim toga je među rijetkim piscima s priznanjem i srednjestrujaške i akademske zajednice (pobrala žena u životu još nagrada, kako sama kaže, flash royal, sve književne nagrade koje se u Europi mogu dobiti) koja se ne stidi priznati da postoji znanstvena fantastika i da je i sama povremeno piše*, tako da je ovaj književni Nobel, čini mi se, višestruko pozitivan: jer je otišao u ruke vrsne spisateljice, žene i (polu)esefičarke.

No, za oko mi je ovaj put zapela jedna sasvim druga njena izjava. Kaže, dakle, Doris Lessing da još nije u životu upoznala ni jednu ženu koja nije na ovaj ili onaj način feministkinja.

Očito nije upoznala Ivanu Sučec-Trakoštanec. Za one koji ne znaju, gospođa S-T je ona HDZ-ova zastupnica kojoj žene vrijede onoliko koliko djece rode. Što je, očito, vrlo neobična interpretacija feminizma.

Šalu na stranu, pozitivno je to što je hrpa zastupnica ustala protiv takve izjave.… Daj dalje!

Žene i film

Mick LaSalle sa SFgatea ima zanimljiv članak o tome kako je prije deset godina pisao o glumicama koje će postati velike (ovdje), te kako se velik broj njegovih predviđanja nije obistinio, ne zato što bi glumice bile loše, nego zato što nije bilo velikih ženskih uloga.

A, razmislivši malo, moram priznati da je čovjek žalosno u pravu. Evo, koliko se ja mogu prisjetiti, najvećih ženskih uloga u zadnjih deset godina. Da ne bi bilo nejasnoća oko kriterija, da bi uloga bila velika mora biti glavna ili jedna od ravnopravnih glavnih (dakle, recimo, LotR otpada po defoltu), i mora glumici pružiti priliku da se iskaže u svome zanatu. Ovo je moja lista, ne redom važnosti već redom kako su mi padale na pamet. Ima li netko korekcija, primjedbi, dodataka?

Elizabeta I (Cate Blanchett)
Elizabeta II (Helen Mirren)
Roxy Hart (Chicago, Renee Zellweger)
Velma Kelly (opet Chicago, Catherine Zeta-Jones)
Elizabeth Swann (Pirati s Kariba 1/2/3, Keira Knightly)
Donna Sheridan (Mamma Mia, Meryl Streep)
Miranda Priestly (Vrag nosi Pradu, Meryl Streep — opet, znam, ali nisam ja kriva, žena je prodorna!)
Alice Harford (Oči širom zatvorene, Nicole Kidman)
Laura Brown (Sati, Julianne Moore — znam, tu bi se moglo raspravljati tko je imao veću i bolju ulogu, dali Moore, Streep ili Kidman, ali mene se nekako Moore najviše dojmila.)
Eleonora Akvitanska (Zima jednog lava, Glenn Close.

Daj dalje!

Ženski studiji

Centar za ženske studije otvorio je poziv za upis u proljetni semestar svoga obrazovnog programa. Evo što se nudi:

Centar za ženske studije organizira proljetni, specijalistički ženskostudijski program u razdoblju od ožujka do lipnja 2009.

Program je namijenjen polaznicama koje su zainteresirane produbiti svoja znanja, a uključit će aktivan studijsko-istraživački i/ili kreativno-umjetnički rad polaznica uz stručno mentorstvo voditeljica. Program nudi module/kolegije iz ženskih ljudskih prava i prava seksualnih manjina i područja kulturalnih teorija i umjetničkih praksi unutar pet zasebnih modula/kolegija:

Ženska pravna klinika,

Upoznavanje s lezbijskim, gej, biseksualnim i transrodnim identitetima i aktivizmom,

Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole,

Izvedbom prema (vlastitom) tijelu te

Glumom do vlastitog glasa.

Program će trajati od ožujka do lipnja 2009. godine prema zajednički dogovorenom rasporedu koji će slijediti dinamiku rada primjerenu mentorskom radu s malom grupom polaznica.

Ovaj program predstavlja oblik neformalnog obrazovanja, a po završetku istoga polaznice dobivaju uvjerenje Centra za ženske studije o završenom programu.

To je onaj službeni dio. Ja sad dodajem osobnu preporuku za kolegij “Afektivno znanje, pamćenje i stvaralačke dozvole”, koji se bavi kreativnim procesom u kontekstu ženskog, a vodi ga Nataša Govedić.… Daj dalje!

Žensko pravo glasa

Na današnji dan, 5. studenog 1872. godine, Susan B. Anthony (1820.-1903.), velika sufražetkinja*, glasala je na izborima za američkog predsjednika – i time zaradila prekršajnu prijavu. Kad se nekoliko dana kasnije pojavila pred sucem, branila se pozivanjem na 14. amandman američkoga ustava, u kojem se pravo građanstva – pa tako i pravo glasa – priznaje svim osobama, a ne samo muškarcima. No, obrana joj je bila uzalud. Sudac Ward Hunt, koji je već prije početka suđenja bio pripremio i presudu i njeno obrazloženje, dodijelio joj je kaznu u iznosu od 100 dolara. Susan B. Anthony, koja je prije toga održala strastveni govor zalažući se za žensko pravo glasa, na presudu je reagirala riječima: “Časni suče, znajte da nikad neću platiti ni dolara vaše nepravedne kazne!” Tako je i bilo. Što je zanimljivo, iako je kazna ostala neplaćena, država je zbog toga nikad nije progonila, bojeći se da će žalba stići do ustavnog suda, gdje bi pitanje 14. amandmana vjerojatno bilo protumačeno drugačije nego kod suca Hunta.… Daj dalje!

Svi postovi s oznakom: Strašne žene. Postovi su složeni po abecednom redu.

23.

Feb

(2009.)

10.

Dec

(2009.)

15.

Sep

(2010.)

23.

Mar

(2009.)

25.

Dec

(2009.)

24.

Dec

(2009.)

11.

Feb

(2010.)

5.

Apr

(2008.)

10.

Nov

(2009.)

10.

Jan

(2009.)

19.

Nov

(2009.)

12.

Mar

(2008.)

22.

Mar

(2012.)

27.

Apr

(2009.)

30.

Apr

(2009.)

21.

Apr

(2008.)

8.

Mar

(2009.)

25.

Nov

(2008.)

2.

Oct

(2009.)

7.

Dec

(2009.)

26.

Jul

(2008.)

24.

Mar

(2008.)

30.

Jul

(2008.)

23.

Apr

(2008.)

9.

Nov

(2009.)

11.

Apr

(2012.)

18.